Mitovi i stvarnost prevoditeljskog posla

  • Prevođenje je samo prenošenje riječi iz jednog jezika u drugi

Ova izjava se može odnositi samo na kratke i jednoznačne riječi i rečenice, čije značenje nije vezano za određeni kontekst. U većini slučajeva prevoditelji i sudski tumači trebaju sadržaj i smisao teksta na stranom jeziku prevesti na odgovarajući način te trebaju uzeti u obzir ciljanu grupu, odnosno osobe kojima je prijevod namijenjen.

  • Za prevođenje su dostatni jedan univerzalni rječnik, jedan rječnik stručnih izraza i osobno računalo

Istina je da su dodatni alati (računalni programi i stručna literatura) neophodni, ali najjače oružje prevoditelja su njegove vještine koje je stekao obrazovanjem, dodatnim usavršavanjem i radnim iskustvom, poput temeljitog znanja jezika, izvrsne jezične pismenosti, poduzetničkog načina razmišljanja, poznavanja poslovnih procesa, znatiželje, istraživačkog duha, kritičkog razmišljanja. Rječnici, bilo tiskani ili online, prvenstveno služe kao referenca, pomoć u pronalasku odgovarajućeg prijevoda, no ponekad se pravi izraz ne može naći u rječniku. To je kao kad otvorimo ormar s hrpom odjeće i s razočaranjem konstatiramo da nemamo što obući. Ponekad je potrebno ići zaobilazno, koristiti sinonime ili riječi koje se odnose na traženi pojam, kako bi se došlo do cilja, odnosno do prijevoda koji obuhvaća specifični kontekst i komunikacijsku namjeru. Prevođenje zapravo započinje tamo gdje granice rječnika završavaju, a prevoditelj je taj koji se treba snaći u tom prostoru. Ponekad je pak potrebno biti poput astronauta u bestežinskom stanju, tj. osloboditi se vanjskih utjecaja i uobičajenih rješenja i osloniti se na vlastitu intuiciju i kreativnost.

Prevoditelj mora također poznavati kulturne i povijesne specifičnosti jezika na koji prevodi, budući da on nije samo jezični, već i kulturni posrednik. Tako će primjerice hrvatski frazem „Meni su to španska sela“ („španski“ je stari hrvatski pridjev čije se značenje zbog sve rjeđe upotrebe s vremenom zaboravilo, a odnosio se na župana, kneza, odnosno upravitelja vlastelinstva) prevoditelj za njemački prevesti kao „Das sind böhmische Dörfer für mich“ („böhmische Dörfer“ su sela u nekadašnjoj pokrajini Bohemiji koja su bila u sastavu Habsburške monarhije, a danas to područje pripada Češkoj), dok će prevoditelj za engleski taj frazem prevesti kao „It’s Greek to me!“ Prevoditelj za poljski bi mogao upotrijebiti izraz „siedzieć, jak na tureckim kazaniu“, što bi se moglo prevesti kao „sjediti kao na turskoj propovijedi“, a prevoditelj za slovački bi mogao odabrati izraz u značenju „govoriti kao Hotentot“. Ovaj frazem se koristi kada se želi istaknuti da je nešto nekome nepoznato i nerazumljivo. Google Translate će u ovom slučaju ponuditi doslovni prijevod u stilu „španskog sela“, odnosno prijevod koji nema baš puno smisla.

  • Završen prijevod je savršen i „nedodirljiv“

Prijevod teoretski nije nikad do kraja gotov, jer uvijek ima prostora za promjene i poboljšanja. Koliko god prevoditelj brusio i laštio svoj prijevod (prerađivao i korigirao), uvijek će naći neku sitnicu koju je mogao drukčije formulirati. Prevoditelji su po svojoj prirodi perfekcionisti i uvijek tragaju za još boljim jezičnim rješenjima. Također, ako se jedan te isti tekst da na prijevod trima različitim prevoditeljima, dobit će se tri različita prijevoda. Tako će primjerice troje prevoditelja za talijanski prevesti istu turističku brošuru s hrvatskog na talijanski koristeći drugačije riječi i izraze. Pritom će naravno sadržaj, smisao i kontekst polaznog teksta ostati sačuvani, pa će gotovi prijevodi biti poput tri različita odvojka koji vode u istu ulicu.

  • Prevoditelj medicinskih tekstova mora imati završen studij medicine

Neosporno je da je medicinski studij, odnosno znanje medicine prednost prilikom prevođenja medicinskih dokumenata, međutim u praksi je vrlo malo profesionalnih prevoditelja koji su ujedno i liječnici, budući da je medicinski posao jako zahtjevan i iziskuje maksimalnu posvećenost. Nešto drugačija situacija je s pravnicima, od kojih se značajan broj bavi prevođenjem ili su sudski tumači. Nažalost profesionalni prevoditelji su za razliku od liječnika i odvjetnika većinom slabije plaćeni te se njihov intelektualni rad i količina utrošenog vremena za istraživanje određene tematike ne cijene dovoljno.

  • Prevoditelji su specijalisti za sva područja

Kao što jedan okulist nije specijalist za područje kardiologije, ortopedije ili ginekologije, tako i prevoditelj ne može poznavati terminologiju iz svih područja prevođenja. Potrebno je puno vremena, truda i volje za usavršavanje u određenom području. Iz tog razloga su specijalizirani prevoditelji, primjerice za prevođenje tehničke dokumentacije, medicinske dokumentacije ili tekstova iz područja prirodnih znanosti više cijenjeni i traženi. Čak i kada je prevoditelj vrlo dobro upoznat s određenim područjem može se dogoditi da naiđe na neki pojam ili dio teksta za koji mu je potrebno dodatno pojašnjenje. Zbog toga je važna dobra suradnja između prevoditelja i klijenta, a u slučajevima kada se traži velika preciznost u prevođenju potrebno je prevoditelju osigurati svu dostupnu sekundarnu literaturu.

  • Tko se bavi pismenim prevođenjem automatski zna dobro usmeno prevoditi

Atletičar koji skače s motkom i onaj koji skače uvis imaju isti cilj: preskočiti preko letvice bez da ona padne, međutim tehnika kojom se pritom služe je drugačija. Analogno tome, iako i usmeno i pismeno prevođenje za cilj imaju prijevod teksta, odnosno govora s jednog jezika na drugi, usmeno prevođenje zahtjeva od prevoditelja drugačije vještine nego pismeno. Usmenog prevoditelja krase brzina, visoka koncentracija, snalažljivost, sposobnost razlučivanja bitnog od nebitnog, a njegova najvažnija zadaća je da što brže i jednostavnije prenese izgovorenu poruku na ciljani jezik. Pritom poneka greška u gramatici i poretku, naročito kod simultanog prevođenja, nije toliko bitna, a nekad se i ne zamjećuje. Pismeni prevoditelj treba više paziti na gramatiku, pravopis i stil, a obično ima puno više vremena na raspolaganju za provjeru izraza i istraživanje određene tematike, osim u slučajevima vrlo kratkih rokova za isporuku prijevoda. Stoga se neki pismeni prevoditelji uopće ne bave usmenim prevođenjem, a vrijedi i obratno. U engleskom i njemačkom jeziku razlika između pismenih i usmenih prevoditelja vidljiva je već u samom nazivu, dok je u hrvatskom jeziku za pobliže određivanje nužan odgovarajući pridjev. Pismeni prevoditelj za engleski jezik naziva se „translator“, dok se usmeni prevoditelj naziva „interpreter“. Pismeni prevoditelj za njemački jezik naziva se „Übersetzer“, a usmeni prevoditelj je „Dolmetscher“.

  • Strojno prevođenje će zamijeniti prevoditelje

Ne postoji prevoditelj koji se u svom radu ne služi barem jednim programom za prevođenje, oni su koristan pomoćni alat, međutim oni ne mogu potpuno zamijeniti prevoditelje. Posebno su korisne prijevodne memorije (Translation Memory), koje prevoditelji mogu sami uređivati i nadopunjavati. Pomoću prijevodnih memorija prevoditelj može pronaći spremljene već prevedene riječi, rečenice ili odlomke, čime se štedi vrijeme i zadržava koherentnost prijevoda, što je posebno važno kod stalnih klijenata. Prevoditelji moraju i grafički dotjerati svoje prijevode, tako da njihov izgled bude što vjerniji originalu, pazeći pritom na format i izgled stranica, a za to su neophodni različiti alati za uređivanje. Iz tog razloga prevoditelj mora posjedovati i visoku razinu informatičke pismenosti te se znati služiti različitim računalnim alatima.  Digitalizacija je u mnogim oblastima ljudima olakšala svakodnevne poslove, međutim ljudski faktor je još uvijek nezamjenjiv. Internet je koristan za pretraživanje određene stručne terminologije, traženje sinonima ili sličnih prevedenih izraza, no prevoditelj je taj koji mora prekontrolirati ispravnost prijevoda, odnosno obaviti završnu provjeru.

Dakle, iako je strojno prevođenje iz perspektive klijenta povoljnije, brže i lako dostupno, kod zahtjevnijih tekstova brzo se pokazuju njegovi nedostaci. Prevoditeljski programi nemaju osjećaj za strukturu i ritam rečenice, ne mogu raspoznati humor, ironiju ili sarkazam, ne mogu čitati između redaka. Oni ne uzimaju u obzir višeznačnost pojedinih izraza, slikovito izražavanje, jezične asocijacije i jezične osobitosti određenog prevoditeljskog područja. Daljnjim razvojem umjetne inteligencije morat će se uzeti u obzir i pitanje etičnosti automatiziranih prijevoda, budući da se računalnim algoritmima vrlo lako može manipulirati i dosada ne podliježu nikakvoj etičkoj kontroli. Sigurnost i etika su posebno važni u osjetljivim područjima kao što su pravo i medicina.

Kod ovjerenih prijevoda čiji sadržaj mora u potpunosti odgovarati originalu, prevoditeljski programi ne mogu dati potvrdu da su prijevodi sadržajno jednaki tekstu originala. Za to su zaduženi sudski tumači, a prevoditeljski programi im pritom samo olakšavaju i ubrzavaju posao. Posebna vrsta prevođenja koju ne može obavljati stroj je književno prevođenje, gdje prevoditelj osim dubinskog razumijevanja polaznog teksta mora odlučiti hoće li prevesti samo ono što stoji u tekstu ili će se dublje pozabaviti sadržajem samog teksta, odnosno u kojoj mjeri i kako će intervenirati u sadržaj originala. Književni prevoditelji su također i nositelji autorskih prava. Književno prevođenje je stilski vrlo zahtjevno, budući da je estetska komponenta jako bitna, a i sami prevoditelji bi trebali posjedovati umjetnički senzibilitet i literarni talent.

Dugogodišnji stavovi, uvjerenja i stereotipi teško se i sporo mijenjaju te ne koriste ni jednoj ni drugoj strani. Promišljanje i preispitivanje ustaljenih obrazaca nužno je za veće razumijevanje, uspješniju suradnju, a time se uz obostrano zadovoljstvo postižu i bolji rezultati.

Želite li iskušati i sami se uvjeriti u kvalitetu naših ovjerenih i neovjerenih prijevoda stojimo Vam na raspolaganju. Prevoditeljska agencija Orbita u svom prevoditeljskom timu ima iskusne prevoditelje i sudske tumače za engleski, njemački, talijanski, slovenski i ostale svjetske jezike.

 

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

 

0 Odgovora

Ostavi komentar

Ostavi odgovor

Your email address will not be published. Required fields are marked *