Posts

Bajka o prijevodima

Bilo jednom davno (ili možda i ne tako davno), u jednoj dalekoj (ili možda i ne toliko dalekoj) Orbiti jedna napredna civilizacija prijevoda.  Različiti prijevodi živjeli su u mirnom suživotu jedni s drugima. Bili su podijeljeni u dvije glavne grupe: ovjerene i neovjerene. Ove dvije grupe su se pak razlikovale prema jeziku i vrsti. Toliko podjela, a ipak nisu mogli jedni bez drugih. Jedan ih je događaj podsjetio na važnost zajedništva.

Bio je dan kao i svaki drugi. Prijevodi su čekali da otputuju iz Orbite. S jedne strane bilo im je teško napustiti mjesto svog rođenja, no ipak su s nestrpljenjem iščekivali svoje planirano odredište, na kojem će ispuniti svoju svrhu.

Odnekud se začuo žamor. Ovjereni prijevod na engleski hvalio se pred drugim ovjerenim prijevodima kako ide u Irsku na sud. Sastavio ga je dan ranije sudski tumač za engleski jezik. Imao je potpis i pečat sudskog tumača za engleski te je sadržavao stručnu terminologiju. Pričao je o tome što će sve vidjeti, a ovjereni prijevod na švedski, ovjereni prijevod na talijanski, ovjereni prijevod na češki te ovjereni prijevod na poljski divili su se njegovom jezičnom stilu. Sve to je slušao sa strane jedan životopis koji mu je dobacio da prestane pametovati i da se svijet ne vrti oko njega.

Ovjereni prijevod na engleski mu je odmah samouvjereno odgovorio: „Naravno da sam važan. Moja osoba će, priloživši mene, konačno riješiti sudski proces koji traje već duže vremena. Osim toga, ti životopisu si promjenjiv, iz tebe mogu izbacivati podatke i ubacivati nove. Isto tako, danas si crveni obrazac, a sutra možeš biti plavi. Ja ostajem u evidenciji kao trajni zapis u vremenu.“ Životopis mu je na to spremno odgovorio: „Što je loše u promjenama, vi ste svi isti, standardizirani, niste originalni. Mi životopisi sadržavamo cijeli život jedne osobe. Čitaju nas poslodavci, što znači da imamo vrlo odgovornu zadaću. Evo, moja osoba traži posao u Njemačkoj i ja ću joj pomoći da ga i dobije.“ Ubrzo je došlo i motivacijsko pismo koje je dalo podršku životopisu: „Hej, nemoj mi vrijeđati životopis! Ja stojim iza njega i njegovih riječi.“ Ovjereni prijevod na engleski se već naljutio: „Ma što si ti umišljaš, životopisu jedan, da si važniji od nas, ovjerenih prijevoda?“ Životopis mu nije ostao dužan: „Ma nemoj me vući za papir, inače ću ti svašta reći.“

Uskoro su se počele nizati uvrede i niski udarci ispod poglavlja:

Ovjereni prijevod na engleski: „Pogledaj se, nisi mi ni do podnožja.“

Životopis: „Nemoj mi se unositi u zaglavlje.“

Ovjereni prijevod na engleski: „Pročitao sam ja tvoje namjere!“

Životopis: „Samo dođi, razbit ću ti sva slova.“

Sve to gledali su i neovjereni prijevodi na engleski, iza kojih su, na vršcima listova, provirivali neovjereni prijevodi na njemački, talijanski, nizozemski i švedski. Znali su kako se osjeća životopis. Naime, već duže vremena mučio ih je osjećaj manje vrijednosti, jer su jeftiniji od ovjerenih prijevoda.

Nakon nekog vremena njihovo nadmetanje prekinuo je ovjereni prijevod diplome na njemački, koji se obratio životopisu: „Hej, pa mi imamo istu osobu. Pogledaj, isto je ime i prezime. Čak da je poslodavac i prihvati zbog tebe, tražit će mene kao dokaz njezinih vještina i kvalifikacija. Za nekoliko dana putujemo zajedno na naše odredište i svatko mora odraditi svoj dio posla, kako bismo uspješno ostvarili zajednički cilj. Dakle, svatko od nas ovdje je jednako bitan. Svi smo mi dio jedne veće cjeline i moramo se držati zajedno. Nitko ne treba nikome ništa dokazivati, samo treba biti to što jest. Nije bitno jesmo li ovjereni, neovjereni, idemo li na sud, u općinu ili u školu, prevoditelji i sudski tumači za engleski, njemački, talijanski, slovenski i ostale jezike stvorili su nas baš takve kakvi moramo biti i ponosni su na nas. Zato, prekinite tu besmislenu svađu i pomirite se.“

Neovjereni prijevodi na engleski, njemački, talijanski, nizozemski i švedski posramili su se zbog svog osjećaja manje vrijednosti, a ovjereni prijevod na engleski je shvatio da je zbog uzbuđenja oko putovanja malo pretjerao u svom entuzijazmu. Uslijedio je muk. Svi su se međusobno pogledavali. Odjednom je ovjereni prijevod na engleski pružio životopisu svoj crveno-plavi končić za uvezivanje u znak pomirenja. Životopis ga je pogledao ravno u naslov i uvidio je da je ovjereni prijevod na engleski iskren. Na kraju je ovjereni prijevod na slovenski mudro zaključio: „Svi smo mi ispod papira samo prijevodi.“ Svi su se složili da ovjereni prijevod na slovenski, kojeg je sastavio sudski tumač za slovenski i ovjereni prijevod na njemački, kojeg je sastavio sudski tumač za njemački imaju pravo te su u znak odobravanja kimnuli svojim listovima.

Od tada su prijevodi živjeli u Orbiti mirno i sretno, a tako je i dan danas. Ne vjerujete? Dođite u Orbitu i uvjerite se sami.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

Planski jezici: U službi zajedničkog veličanstva

Jezik je glavno i osnovno sredstvo komunikacije među ljudima. Razvijajući jezik, čovjek razvija svoju svijest kao i svijet oko sebe. Poznavanje i govorenje stranih jezika unapređuje osobni i društveni status pojedinca, daje veće mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, proširuje aspekte i horizonte, utječe na formiranje stavova i perspektiva te jača toleranciju i međusobno razumijevanje. Prilikom odluke o izboru stranog jezika, koji će se učiti, većinom se u obzir uzimaju koristi, koje će znanje tog stranog jezika donijeti, prvenstveno u ekonomskom i profesionalnom smislu, a nakon toga i u kulturnom te sociološkom. Manji broj ljudi odlučuje se na učenje stranog jezika radi „larpurlartizma“, odnosno jezika samog, čije je znanje samo po sebi nagrada. Mnogi ljudi danas žele naučiti strani jezik za tri tjedna ili tri mjeseca, što ukazuje na konzumeristički stav, koji je zahvatio sve pore našeg društva. Jezici se tako promatraju kao roba, koja se treba upotrijebiti u određenu svrhu i koja mora ispuniti određeni cilj. S druge strane, činjenica je da su jezici u službi ljudi te oni sami odlučuju kako će s njima postupati.

Čovjek je oduvijek bio svjestan benefita jezika i nastojao ih je usmjeriti u osobnu i zajedničku korist. Postojanje jednog jednostavnog i lako razumljivog jezika, koji ne bi bio „opterećen“ brojnim nepravilnostima, posebnostima i iznimkama u gramatici, izgovoru i vokabularu, davna je ljudska želja, čiji je krajnji cilj stvaranje boljeg svijeta, u kojem će ljudi, govoreći istim jezikom, biti kulturno i duhovno povezaniji. No, može li se to ostvariti pomoću tzv. umjetnog ili planskog jezika, koji je izgrađen na temelju logičkih principa i koji nastoji jezične „nesavršenosti“ svesti na najmanju moguću mjeru? Pobornici planskih jezika smatraju, da bi veća pravilnost i jasnoća takvih jezika mogla unaprijediti logičko i racionalno razmišljanje, što bi moglo doprinijeti boljem razumijevanju stvarnosti.  Jedni dakle smatraju da je korištenje jednog zajedničkog jezika nužno za daljnji razvoj i napredak čovječanstva, dok su drugi protiv toga te zagovaraju jezičnu raznolikost. Engleski je u današnje vrijeme takav zajednički jezik, neophodan za međusobno sporazumijevanje, no može li neki planski jezik biti dugoročno bolja opcija?

Planski jezik je jezični sustav stvoren na temelju određenih kriterija i predodžbi, a njegova svrha je jednostavnija i lakša komunikacija među ljudima na internacionalnoj razini. U svakodnevnom govoru koriste se još izrazi poput „umjetni jezici“, „univerzalni jezici“, „međunarodni pomoćni jezici“ i sl., međutim izraz „planski jezici“ prihvaćen je od strane stručnjaka te se koristi u stručnoj literaturi. Za lingviste planski i umjetni jezici nisu sinonimi, već su planski jezici podgrupa umjetnih jezika. Naime, pojam umjetnih jezika obuhvaća kako različite jezične sustave, koji se koriste u znanstvenom području, poput primjerice kemijskih formula, tako i programske jezike, koji se koriste na području informatičkih tehnologija. Osim toga, pojam umjetnih jezika djeluje odbojno i budi u ljudima negativne asocijacije.  U širem smislu bi se svi standardni jezici mogli promatrati kao planski jezici, budući da su vokabular, gramatika, pravopis i izgovor pojedinih standardnih jezika posebno normirani i kodificirani i na taj način se vrlo malo i sporo mijenjaju u odnosu na razgovorni jezik. Planski jezici mogu biti apriorni i aposteriorni. Aposteriorni planski jezici nastali su korištenjem jezičnih elemenata iz jednog ili više postojećih prirodnih jezika, dok apriorni planski jezici nisu zasnovani na već postojećim prirodnim jezicima, već je njihov jezični materijal proizvoljno oblikovan.

Krajem 19. st. došlo je do velikog napretka u razvoju planskih jezika. U tom razdoblju nastali su  brojni planski jezici, kao primjerice volapük, esperanto, ido, interlingua, occidental, latino sine flexione i drugi. Većina njih je bila kratkog vijeka, jedino se esperanto izdvojio i polučio određeni svjetski uspjeh. Neprestano se radi na razvoju i usavršavanju novih planskih jezika, a procjenjuje se da danas postoji preko tisuću takvih jezičnih projekata, od kojih velik broj ostane neobjavljen i nikad se ne razvije u pravi jezik. Idealan planski jezik bi trebao biti jednostavan za učenje, trebao bi posjedovati samo pravilne gramatičke oblike, pisanje i izgovor znakova bi se trebali poklapati, ne bi trebao sadržavati dijalektalne oblike, koji smanjuju razumljivost te bi trebao biti neutralan u odnosu na ostale jezike. Unatoč svojim prednostima, planski jezici trebaju prevladati određene društvene, političke i socijalne barijere, kako bi mogli biti općeprihvaćeni i priznati u svjetskim razmjerima. Jedna od takvih barijera je pitanje identiteta i pripadnosti. Većina ljudi je ponosna na vlastiti jezik, po kojemu se razlikuju od drugih te su s obzirom na to prirodni jezici u velikoj prednosti nad planskim jezicima. Neki smatraju, da bi planski jezik svojim širenjem izgubio svoju neutralnu funkciju te počeo ugrožavati prirodne jezike. Također, povećanje broja govornika planskog jezika moglo bi dovesti do njegovog rascjepljivanja u više dijalekata, čime bi opet izgubio jednu od svojih bitnih karakteristika.

Neki stručnjaci naprotiv navode, da bi planski jezik mogao olakšati učenje prirodnih jezika te da bi time mogao pridonijeti zaštiti višejezičnosti. Njegova primjena u institucijama Europske unije smanjila bi velike troškove pismenog i usmenog prevođenja na brojne europske jezike. Neki pak smatraju, da bi esperanto prilikom usmenog prevođenja mogao preuzeti ulogu posredničkog jezika, koju danas ima engleski jezik. Time bi se, uz smanjenje dominantnog utjecaja engleskog jezika, također smanjili prevoditeljski troškovi, ali i riješio problem pronalaska odgovarajućeg prevoditelja za određene jezične kombinacije. Primjerice, kod nedostatka prevoditelja za grčko-finsku jezičnu kombinaciju, sadržaj na grčkom ne bi bio direktno preveden na finski, već bi se prvo preveo na esperanto, a nakon toga bi ga prevoditelj za finski preveo s esperanta na finski. Danas je još teško zamisliti da bi uz sudske tumače za engleski, njemački, talijanski i ostale jezike mogao postojati i sudski tumač za esperanto, no možda to i nije nevjerojatan scenarij u nekoj bliskoj budućnosti.

Esperanto je najrašireniji planski jezik, koji je oblikovan na temelju slavenskog alfabeta, a sadrži vokabular iz romanskih jezika te aglutinativnu gramatiku. Tvorac esperanta je židovski oftalmolog Lazar Ludvig Zamenhof (1859.-1917.) Zamenhof je odrastao u multikulturalnoj i višejezičnoj sredini te je od najranije dobi sanjao o zajedničkom jeziku za sve ljude. Tečno je govorio ruski, njemački, poljski i jidiš, posjedovao je određena znanja latinskog, hebrejskog, francuskog, grčkog, engleskog i talijanskog, a pretpostavlja se da je poznavao i španjolski i litavski. Esperanto ima respektabilan broj govornika (otprilike 2 milijuna), a manjem broju govornika esperanto je čak materinji jezik. Uspješno se praktično primjenjuje kao umjetnički, stručni i znanstveni jezik. Govornici esperanta razvili su tako svoju vlastitu kulturu, koja obuhvaća pisanje tekstova i književnih djela na esperantu, kao i prevođenje djela s drugih jezika na esperanto, izdavanje novina i časopisa, održavanje priredbi, predstava, radijskih emisija te izvođenje nastave na esperantu na školama i fakultetima. Njihov cilj je da esperanto postane drugi jezik što većem broju ljudi, ne ugrožavajući pritom materinje, odnosno prve jezike. Dobar primjer širenja utjecaja esperanta je njemački grad Herzberg, koji od 2006. godine kao službeni dodatak imenu nosi naziv „grad esperanta“, budući da su se u njemu dugi niz godina održavali međunarodni susreti, kongresi i manifestacije esperantista. Brojna poznata književna djela prevedena su na esperanto, a nastavi li esperanto svoj kulturni razvoj, mogli bi osvanuti i prijevodi književnih djela s esperanta na engleski, njemački, talijanski i druge svjetske jezike.

Esperanto ima snažna kozmopolitska obilježja te se može promatrati kao globalna supkultura. Neki ipak dovode u pitanje njegovu ulogu univerzalnog svjetskog jezika za međusobno sporazumijevanje, budući da, favorizirajući europske jezike, odražava globalnu dominaciju zapadnjačke kulture. Planski jezici ido, occidental i interlingua prilagođeni su zapravo uskom društvenom sloju obrazovanih intelektualaca, što je između ostalog vidljivo i u naglašenom favoriziranju romanskih jezika kao superiornih jezika neophodnih za duhovni razvoj, što je u potpunoj proturječnosti s temeljnom idejom planskih jezika. Esperanto je tu fleksibilniji i prilagođeniji širem društvenom sloju. Za esperanto se najviše zanimaju oni ljudi, koji su i inače skloni učenju i proučavanju jezika, a mnogi su motivirani i humanističkim idejama bratstva i tolerancije među narodima. Ipak, te ideje se ne nalaze u samom jeziku, već u glavama ljudi, odnosno jezik samo odražava ideje njegovih govornika. Esperanto je donekle možda i nepotrebno opterećen ulogom „donositelja svjetskog mira“, koju on naravno ne može ispuniti. S druge strane, svoju komunikacijsku ulogu ispunjavao bi još uspješnije, uz snažniju političku i gospodarsku potporu.

Prevoditeljska agencija Orbita još uvijek ne nudi uslugu prijevoda na esperanto, ali nam se slobodno obratite, ako Vam je potreban prijevod na engleski, njemački, talijanski, slovenski ili bilo koji drugi prirodni jezik.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.