Posts

PISMO: KRATKA POVIJEST OD ZAPADA DO ISTOKA

Pisanje je sastavni dio bilo kojeg jezika i možda je upravo jedna od najcjenjenijih vještina koju su ljudi ikad razvili. Ako ste jezikoslovac, pisanje će biti sastavni dio vašeg rada, bilo da prevodite romane ili pišete bilješke koje ćete ponijeti sa sobom na tumačenje. Čak i ako se ne bavite jezikom kao stručnjak, pisanje sigurno i dalje igra veliku ulogu u vašem životu jer ipak, znanje pisma potrebno nam je u raznovrsnim prilikama; od sastavljanja popisa za shopping, pa do objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.

Pisanje, za razliku od govora za koji imamo urođenu predispoziciju, je vještina koju su ljudi sami morali steći. Smatra se da se govorni jezik razvio desetke tisuća godina prije pisane forme. S druge strane, dokazi o najranijim korijenima pisanja potječu iz oko 3000. g. pr. Kr., u Egiptu i Mezopotamiji, a odvojeno otprilike u isto vrijeme u Kini. Kao jedno od najranijih pisama, najpoznatije je klinasto pismo ili klinopis kojim su se služili drevni Sumerani. Klinastim pismom pisalo se po glinenim pločicama, a  otisci su imali oblik klina, po čemu je samo pismo i dobilo ime.

No možda će vas iznenaditi manje poznata činjenica o postojanju jednog ranijeg pra-pisma otkrivenog u našoj regiji – vinčanskih simbola. Naime, u Vinči kraj Beograda otkriveni su ostaci keramike i oruđa koji se pripisuju vinčanskoj kulturi, prapovijesnoj kulturi kasnog neolitika i ranog neolitika, od između 5300. i 4400. pr. Kr. koju je otkrio srbijanski arheolog Miloje Vasić 1908. godine.

Vinčanski simboli pronađeni su na fragmentima posuda i figura oko 5000 g. pr. Kr, te iako se mnogi povjesničari slažu kako ti simboli ne predstavljaju pismo u pravom smislu te riječi, ovi simboli ipak su bili važna preteča budućim sustavima pisanja na ovim prostorima.

Dakako, ako govorimo o pismima s naših prostora, ne možemo ne spomenuti glagoljicu i ćirilicu. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Autori ovog pisma su Ćiril i Metod, bizantski misionari koji su na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavili prilagođeno pismo i prevodili crkvene knjige.

Bašćanska ploča, jedan od najpoznatijih i najstariji starohrvatskih spomenika, pisana je upravo na glagoljici te predstavlja najvrjedniji spomenik rane hrvatske povijesti.

Ćirilica, s druge strane, je pismo koje je osmišljeno nakon glagoljice kako bi se Sveto Pismo približilo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Naime, glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. Glagoljica se u moderno vrijeme više ne koristi, no ćirilica se do dana današnjega zadržala u mnogim državama istočne Europe, te sjeverne i središnje Azije poput Rusije, Srbije i Kazahstana.

Najrasprostranjenije pismo danas zasigurno je latinica. Preteča latinice, ali i aramejskog pisma i grčkog alfabeta bila je fenička abeceda. Sustav je koristio simbole za predstavljanje suglasnika, a putujući trgovci koji su ga koristili za vođenje evidencije proširili su ga po Sredozemlju. Feničko se pak pismo razvilo iz staroegipatskih hijeroglifa, pisma koja se sastojalo od mješavine znakova koji su predstavljali glas ili slog te logograma, znakova koji su predstavljali po jednu riječ ili pojam.

Pričamo li o logogramima, neizbježno je okrenuti se k istoku i spomenuti kinesko pismo ili hànzì. Kinesko pismo smatra se najstarijim kontinuirano korištenim sustavom pisanja na svijetu. Postoji već oko 3000 godina, a zahvaljujući širokoj rasprostranjenoj uporabi u istočnoj Aziji, smatra se jednim od najučestalije korištenih pisama. Zbog povijesnog utjecaja Kine na Japan, kineski znakovi koriste se i u japanskom jeziku gdje se nazivaju kanji [kandži], a koriste se uz još dva slogotvorna pisma pod nazivom hiragana i katakana koja su se također razvila iz kineskog hànzìja. Ako mislite da je naučiti tri pisma zahtjevan posao, zaprepastit će vas činjenica da ako želite znati pročitati novine na japanskom, trebat će vam znanje od otprilike čak 2000 kanji znakova.

Za zapadnjake naviknute na sustave pisanja gdje broj znakova u pismu ne prelazi dvoznamenkasti broj, učenje istočnoazijskih jezika može predstavljati znatan pothvat, no ako pak želite naučiti korejski, možete odahnuti jer se Korejci koriste hangulom, odnosno, abecedno-slogotvornim pismom koje je po predaji 1446. načinio kralj Sejong [Sedžon] koje ima 51 znak koji se geometrijski slažu u slogotvorne cjeline.

Ako se kojim slučajem nađete u situaciji da Vam treba pomoć pri odgonetavanju značenja dokumenta pisanog Vama nerazumljivim pismom, nebitno radi li se o ćirilici, hangulu ili kanji znakovima, uvijek se možete obratiti našoj agenciji Orbita te ćemo Vam pomoći pronaći vrsne prevoditelje ili sudske tumače koji će Vam pružiti usluge prijevoda i transliteracije na željeni jezik i pismo.

Možete nas pronaći u Martićevoj 67 (Zagreb) ili nas kontaktirati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci možete pronaći na adresi – Ćikovići 109, Kastav, a kontaktirati na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.