U Hrvatskoj rijetko kada možemo čuti nizozemski jezik, osim ako u obzir ne uzmemo ponekog nizozemskog turista, koji nam dođe na ljetovanje. Zanimljiv je podatak da je Nizozemska  jedan od najvećih svjetskih proizvođača povrća. Poželite li kupiti prokulice (kelj pupčar) u našim trgovačkim centrima, pronaći ćete zapakirane „kuglice“ (spruitjes) iz Nizozemske. Zdrave i ukusne prokulice zasigurno rado priprema i simpatični nizozemski kuhar Rudolph van Veen, koji je prije nekoliko godina posjetio Hrvatsku. Jedna od njegovih najgledanijih kulinarskih emisija je „Rudolfova pekarnica“, koju smo imali prilike gledati s hrvatskim titlovima na televizijskom kanalu koji emitira kulinarski program. Njegov entuzijazam i pozitivna energija tijekom pripremanja jela mogu se osjetiti preko ekrana. Nizozemski jezik se čini zanimljiviji, privlačniji i manje neobičan upravo zbog njegova utjecaja. Dakle, nije bitan samo sadržaj koji se prenosi, važne su i emocije i suptilne poruke, koje se primaju na podsvjesnoj razini. Onima koji znaju njemački jezik može se činiti kao da Rudolph tu i tamo kaže poneku njemačku riječ. To nije bez razloga, jer je nizozemski jezik vrlo blizak njemačkom jeziku, toliko da ga neki svrstavaju pod njemački dijalekt, što naravno nije točno. S druge strane, neke riječi koje Rudolph izgovara zvuče poput engleskih riječi. Moglo bi se reći da se nizozemski nalazi na pola puta između njemačkog i engleskog jezika. Simbolički rečeno, nalazi se između dvije vatre, odnosno između dvije značajne svjetske nacije, koje vrše ne samo veliki gospodarski i politički, već i kulturni (jezični) utjecaj na ostale (manje) narode.

U 7. stoljeću poslije Krista započeo je razvoj nizozemskog jezika. Tijekom narednih stoljeća razvijali su se i mijenjali pojedini dijalekti, a tek od 16. stoljeća započeo je proces standardizacije jezika. U tom razdoblju Nizozemska je stekla nezavisnost od španjolske monarhije i sedam samostalnih provincija udružilo se u zajedničku republiku. Uslijedio je ubrzani politički, gospodarski i kulturni razvoj ovih provincija, čiji su se stanovnici osjećali kao jedan narod, zbog čega je sve više rasla potreba za jedinstvenim zajedničkim jezikom. Središte pokreta za stvaranje zajedničkog jezika bila je provincija Holandija, zbog čega je holandski dijalekt izvršio snažan utjecaj na standardni jezik. Veliki utjecaj na standardizaciju jezika imao je prijevod Biblije na nizozemski 1637. godine, kao i prva nizozemska gramatika, objavljena 1584. godine. Sve do  17. st. engleska riječ dutch, koja sliči njemačkoj riječi deutsch, a mogla bi se prevesti kao „narodni jezik“, odnosila se na sva područja južno od Skandinavije gdje se govorilo germanskim jezikom.

Postoji više standardnih varijanata nizozemskog, zbog čega je klasificiran kao policentrični standardni jezik. Varijanta standardnog nizozemskog, koja se govori u belgijskoj regiji Flandriji, naziva se flamanskim jezikom. Iz nizozemskog se razvio jezik afrikaans, koji je jedan od službenih jezika u Južnoafričkoj Republici. Nizozemski je također službeni jezik Surinama i Nizozemskih Antila. Nizozemski jezik pripada zapadnogermanskim jezicima, a nastao je iz zapadne grane donjonjemačkog jezika kao takozvani staronizozemski, koji je dugo vremena bio jedan od njemačkih dijalekata. Period staronizozemskog jezika trajao je do otprilike 1150. godine. U razdoblju između 1150. i 1500. godine nizozemski se zbog utjecaja flamanskog, brabantskog i holandskog dijalekta počeo sve više razlikovati od njemačkog. U 16. stoljeću se nizozemski, zbog razvoja vlastitog književnog jezika, konačno odvojio od njemačkog. Oba jezika su ipak ostala usko povezana preko različitih donjonjemačkih i nizozemskih dijalekata. Osnovni nizozemski vokabular je u potpunosti germanskog porijekla. Nizozemski je također povezan i s engleskim (anglosaskim) i frizijskim jezikom. Sličnost između nizozemskog, engleskog i njemačkog jezika prikazuje sljedeća rečenica: Ik sta morgen om half zes op. Njemački prijevod ove rečenice glasi: Ich stehe morgen um halb sechs auf. U engleskom prijevodu vidljive su razlike u vokabularu i poretku riječi: Tomorrow I will get up at half past five. Nizozemski se pretežno govori u Nizozemskoj, flamanskom području Belgije, u Bruxellesu, kao i u francuskim i njemačkim pokrajinama koje graniče s Nizozemskom. Otprilike 25 milijuna ljudi služi se nizozemskim kao materinjim jezikom. Nizozemci svoju domovinu ponekad nazivaju i Holandija, ali to čine samo u određenim slučajevima, primjerice u razgovoru sa strancima, budući da se naziv Holandija jednostavnije izgovara; kada žele izraziti čežnju za nekim starim (boljim) vremenima ili kada navijaju za svoju nogometnu reprezentaciju. Oni koji uče nizozemski najviše problema imaju sa samim izgovorom, dok čitanje i pisanje nisu toliko zahtjevni. Riječi se ponekad izgovaraju potpuno drugačije nego kako su napisane, a i sam tonalitet riječi jako varira. Nizozemski radijski voditelj Tom Meyer jednom je prilikom izjavio, da nizozemski nije jezik, već bolest grla.

Poredak riječi u rečenici identičan je poretku u njemačkom: U glavnoj rečenici predikat je na drugom mjestu, dok je u zavisnoj rečenici predikat na zadnjem mjestu u rečenici. Česta je upotreba umanjenica. Sufiksi za tvorbu umanjenica su -je, -tje, -etje, -pje i -kje. Ne dodaju se samo imenicama, već i prilozima i prijedlozima. Pritom umanjenice ne služe samo za fizičko obilježavanje osoba, stvari ili pojava, već se koriste i za relativizaciju izjava te za ljepše i ljubaznije izražavanje. Umanjenice su kao i u njemačkom uvijek srednjeg roda. Najčešće se kod tvorbe umanjenica koristi sufiks -je (muisje – mišić, boekje – knjižica, huisje – kućica, dorpje – seoce), a čest je i sufiks -tje (autootje – autić, parapluutje – kišobrančić, deurtje – vratašca, lepeltje – žličica). Za razliku od njemačkog, nizozemske se imenice ne mijenjaju po padežima. Postoji puno riječi koje su teške za izgovor, jer su sastavljene od puno suglasnika (npr. angstschreuw ili slechtstschrijvend). Za razliku od njemačkog, na kraj riječi ili sloga nikada ne dolazi dvostruki suglasnik, kao primjerice u riječima man, vol en zat i vel, koje na njemačkom glase Mann, voll und satt i Fell.

Nizozemski jezik sadrži mnogo posuđenica iz francuskog jezika (npr. bagage – prtljaga, appartement – stan, jus d’orange – sok od naranče, paraplu – kišobran), a u novije vrijeme zamjetan je utjecaj engleskog jezika. Neki smatraju da engleske riječi i izrazi ugrožavaju nizozemski jezik te da bi engleski mogao u skoroj budućnosti istisnuti nizozemski iz upotrebe u znanstvenom i nastavnom području. U Amsterdamu se razvio specifičan žargon pod nazivom „bargoens“, koji sadrži puno riječi hebrejskog porijekla (npr. gabber – prijatelj, hachelen – jesti, mesjogge – lud).

Jedna od posebnosti nizozemskog jezika vidljiva je u nizozemskim prezimenima. Kada čujete ili vidite prezime koje počinje s rječju van, možete biti poprilično sigurni da se radi o osobi iz Nizozemske. Ovi dodaci prezimenima mogu biti prijedlozi (van, op, in …), članovi (de, het) ili kombinacija ove dvije vrste riječi. U Njemačkoj su primjerice ovakva prezimena rijetka i gotovo su uvijek pokazatelj plemićkog porijekla, dok u Nizozemskoj najčešće ne ukazuju na rodbinsku povezanost s plemstvom. Prezimena kao što su van Vliet, de Vries, de Jong, van Dijk, van der Vaart ili van den Broek ukazuju na određeno geografsko podrijetlo. Tako su primjerice pretci osoba koje se prezivaju Van den Berg ili Van den Heuvel potjecali iz brežuljkastih krajeva, a osoba s prezimenom de Vries ima frizijske korijene. Ovi dodaci prezimenima su često dio oznake zanimanja, kao u prezimenima De Bakker, De Ruijter i De Slagter. Gotovo jedna trećina nizozemskog stanovništva posjeduje takav dodatak prezimenu.

Uz Nizozemsku se vežu brojne predrasude i klišeji. Jedan od najraširenijih i najpopularnijih klišeja je da je to zemlja gdje cvjeta prodaja i konzumacija droge svih vrsta. Najčešće asocijacije vezane za Nizozemsku su vjetrenjače, klompe i tulipani. One su svakako pozitivne, jer se po njima Nizozemska izdvaja iz mase drugih zemalja, iako su pomalo pretjerane. Naime, Nizozemska je moderna i tehnološki visokorazvijena zemlja, koja je tijekom stoljeća donijela brojne zanimljive izume. U današnje vrijeme Nizozemska je jedan od predvodnika u području znanosti, mikroelektronike i nanotehnologije. Nizozemci su izumili pilanu pokretanu koljenastim vratilom, koja je bila temelj za razvoj nizozemske brodogradnje početkom 17. stoljeća. Fizičar i mehaničar Cornelius Drebbel izumio je također u 17. st. prvu podmornicu, koju je konstruirao za potrebe Engleske kraljevske mornarice. Fizičar, astronom i matematičar Christiaan Huygens, koji je bio suvremenik Isaaca Newtona, utemeljio je valnu teoriju svjetlosti i izumio sat s njihalom. Premda nije sam izumio mikroskop, Antoni van Leeuwenhoek se specijalizirao za izradu ovih uređaja. Pomoću njih je prvi promatrao bakterije i na taj način je postavio temelje za razvoj moderne stanične i mikrobiologije. Poznata multinacionalna kompanija Philips, osnovana u Eindhovenu 1891., bila je jedan od predvodnika na području elektroničke i audio opreme.

Na kraju slijedi mali pregled osnovnih nizozemskih izraza s njihovim prijevodima na njemački i engleski:

Ukoliko Vam je potreban ovjereni ili neovjereni prijevod na nizozemski jezik ili na njemu srodne jezike, njemački i engleski, naši prevoditelji i sudski tumači stoje Vam na raspolaganju.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.