Posts

AUDIOVIZUALNO PREVOĐENJE

Audiovizualno prevođenje (AVP) izraz je koji se koristi za označavanje prevođenja verbalnih sastavnica s jednog jezika na drugi sadržanih u audiovizualnim djelima i proizvodima. Igrani filmovi, televizijski programi, kazališne predstave, mjuzikli, opera, web stranice i videoigre samo su neki primjeri velikog raspona dostupnih audiovizualnih proizvoda koji zahtijevaju prijevod. Kao što riječ sugerira, audiovizualne snimke napravljene su da se istovremeno čuju (audio) i vide (vizualno), ali prije svega se podrazumijeva da ih se vidi.

Općenito razlikujemo tri vrste audiovizualnih prijevoda: sinkronizacija, titlovanje i voice-over sinkronizacija.

U filmu, sinkronizacija je općeniti termin koji se referira na tehnički postupak obrade zvučnoga filma, naknadno studijsko fonografsko snimanje dijaloga i šumova u sinkroniji s filmsko-prizornim izvorima zvuka. Njome se ili nadoknađuju loše izvorne zvučne snimke ili se zvučno dorađuju postojeće. No kada govorimo o audio vizualnom prevođenju, termin označava naknadno prijevodno sinkroniziranje zamjenskim glasovima domaćih glumaca. Dakle, originalni glasovi na jednom jeziku zamijenjeni su s glasovima drugih glumaca na drugom jeziku.

Voice-over sinkronizacija, s druge strane, je vrsta sinkronizacije u kojoj su originalni glasovi i dalje prisutni u djelu, no isto tako su utišani te je snimljen novi glas na željenom jeziku preko originala.

Nadalje, pri titlovanju izvorni jezik, kao i u voice-over sinkronizaciji, ostaje prisutan u audio-vizualnom dokumentu no u ovom slučaju tom istom djelu pridodani su titlovi, tj. tekstualni prijevod na dnu slike. Na taj način, novoj publici je omogućeno razumijevanje originalnog audio vizualnog dokumenta bez značajnih promjena samog dokumenta.

No koji je od ovih postupaka prijevoda najbolja opcija za razumijevanje audio vizualnih djela? Odgovori na ovo pitanje su raznoliki budući da preferencija ljudi za sinkronizirana djela ili titlove uvelike ovisi gdje i u kakvoj kulturi su odrasli, odnosno, jesu li odrasli gledajući filmove, televiziju, igrajući videoigre itd. koji su bili sinkronizirani na njihov jezik ili su sadržali titlove. Ako npr. upitate prosječnu osobu u Hrvatskoj preferira li sinkronizirane filmove ili filmove s titlovima, gotovo je sigurno da će prednost dati titlovima, dok u zemljama poput Italije ili Njemačke koje imaju dugotrajnu tradiciju sinkronizacije na vlastiti jezik, odgovor će najvjerojatnije biti naklonjen sinkroniziranim djelima.

Gledajući objektivno, oboje imaju svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti sinkronizacije leže u činjenici da takva vrsta audio vizualnog prijevoda omogućava gledatelju-slušaocu da se fokusira na cijeli audiovizualni materijal umjesto da svoju pažnju usmjeri samo na čitanje titlova. Sinkronizacija je isto tako najpoželjnija u slučaju prijevoda djela poput filmova i serija za djecu koja još ne znaju čitati.

S druge strane, nedostaci sinkronizacije su gubitak originalnih glasova što može utjecati na smanjenje kvalitete lokaliziranog materijala ako sinkronizacija na željenom jeziku nije obavljena na dovoljno kvalitetan način. Sinkronizacija je također skupa što čini titlovanje poželjnijom opcijom u mnogim zemljama širom svijeta.

Voice-over sinkronizacija na neki je način zlatna sredina između obične sinkronizacije i titlovanja; u voice-over sinkronizaciji, naime, ne gubi se originalan zvučni zapis te su novi glasovi tek nadodani, poput titlova.  No ne računajući dokumentarce i određene reportaže u kojima je ovaj tip audiovizualnog prijevoda čest, voice-over sinkronizacija nije previše popularna; tek jedan glas se koristi za prijevod više originalnih glasova što mnogi ljudi smatraju monotono i neprirodno.

Bilo kako bilo, svo audiovizualno prevođenje nosi sa sobom određene izazove kao i druge vrste prijevoda. Jedan od najvećih izazova je ograničenost, jer se za razliku od pisanog prijevoda, u audiovizualnom prevođenju ne može se ići u širinu i unedogled objašnjavati značenje pojedinih izraza budući da sve mora stati u određen, vrlo mali vremenski okvir.

Primjerice, pri titlovanju, prevoditelji su usko ograničeni brojem znakova koje mogu upotrijebiti u određenom vremenskom intervalu. Hrvatska radiotelevizija, npr., ima precizno određena pravila za oblikovanje titlova na njihovom programu. Neka od tih pravila su:

  • titlovi moraju biti u jednom od formata: .pns, .stl, .srt
  • vrsta i veličina fonta koje HRT preporučuje: Arial, veličina 42 za SD te 67 za HD
  • pozadina titlova mora biti transparentna 60%
  • maksimalno su dopuštene dvije linije u titlu
  • u jednoj liniji može biti najviše 37 znakova
  • pozicioniranje titlova mora biti horizontalno centrirano na sredini, a vertikalno na dnu slike unutar sigurnosnog područja (safe area).

S druge strane, pri sinkronizaciji se, osim na vremensko ograničenje, mora paziti i na to da svaka izgovorena rečenica odgovara svakom liku na filmu ili u seriji. Prevoditelji također pri sinkronizaciji mogu naići na poteškoće ako se nađu, primjerice, u situaciji gdje je prijevod originalne izjave dulji nego u originalu jer se tada ne može postići uvjerljiva sinkronija između vizuala i zvuka. Stoga prevoditelji moraju biti izuzetno sposobni sažeti prijevod do te mjere da odgovara vizualnom prikazu, a bez da izgube originalni smisao zvučnog dijela.

U Hrvatskoj je danas sinkronizacija animiranih filmova i serija, pa čak i igranih filmova za djecu, potpuno uobičajena i više nije toliki „bauk“ kao što je bila prije 20ak godina, a zahvaljujući globalizaciji i sve većoj povezanosti na internetu, titlovanje  postaje sve zastupljenije u zemljama koje su se dosad pretežno oslanjale samo na sinkronizaciju. Na popularnoj streaming platformi Netflix, tako danas ljudi iz različitih regija mogu uživati u širokoj lepezi filmova i serija na različitim jezicima i putem sinkronizacije i titlova.

Naposljetku, kao i svaka vrsta prevođenja, audiovizualno prevođenje ima važnu ulogu u povezivanju i približavanju različitih jezika i kultura, a ukoliko ste Vi baš ta osoba kojoj je potrebna određena usluga prijevoda, bilo to audiovizualno, usmeno ili pisano prevođenje, običan prijevod ili prijevod sudskog tumača, sa ili na slovenski, srpski, njemački, engleski, ili bilo koji drugi jezik, kontaktirajte našu prevoditeljsku agenciju Orbita ili posjetite naš ured u Zagrebu ili Kastvu te ćemo učiniti sve da dobijete kvalitetnu i povoljnu uslugu prijevoda kakva Vam je potrebna!

Ured u Zagrebu: Martićeva 67/2. kat, kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, e-poštom: zagreb@orbitaprijevodi.com,

Ured u Rijeci: Ćikovići 109, Kastav, kontakt br.: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-pošta: info@orbitaprijevodi.com.

Između dvije vatre: Osnovno o nizozemskom jeziku

 

U Hrvatskoj rijetko kada možemo čuti nizozemski jezik, osim ako u obzir ne uzmemo ponekog nizozemskog turista, koji nam dođe na ljetovanje. Zanimljiv je podatak da je Nizozemska  jedan od najvećih svjetskih proizvođača povrća. Poželite li kupiti prokulice (kelj pupčar) u našim trgovačkim centrima, pronaći ćete zapakirane „kuglice“ (spruitjes) iz Nizozemske. Zdrave i ukusne prokulice zasigurno rado priprema i simpatični nizozemski kuhar Rudolph van Veen, koji je prije nekoliko godina posjetio Hrvatsku. Jedna od njegovih najgledanijih kulinarskih emisija je „Rudolfova pekarnica“, koju smo imali prilike gledati s hrvatskim titlovima na televizijskom kanalu koji emitira kulinarski program. Njegov entuzijazam i pozitivna energija tijekom pripremanja jela mogu se osjetiti preko ekrana. Nizozemski jezik se čini zanimljiviji, privlačniji i manje neobičan upravo zbog njegova utjecaja. Dakle, nije bitan samo sadržaj koji se prenosi, važne su i emocije i suptilne poruke, koje se primaju na podsvjesnoj razini. Onima koji znaju njemački jezik može se činiti kao da Rudolph tu i tamo kaže poneku njemačku riječ. To nije bez razloga, jer je nizozemski jezik vrlo blizak njemačkom jeziku, toliko da ga neki svrstavaju pod njemački dijalekt, što naravno nije točno. S druge strane, neke riječi koje Rudolph izgovara zvuče poput engleskih riječi. Moglo bi se reći da se nizozemski nalazi na pola puta između njemačkog i engleskog jezika. Simbolički rečeno, nalazi se između dvije vatre, odnosno između dvije značajne svjetske nacije, koje vrše ne samo veliki gospodarski i politički, već i kulturni (jezični) utjecaj na ostale (manje) narode.

U 7. stoljeću poslije Krista započeo je razvoj nizozemskog jezika. Tijekom narednih stoljeća razvijali su se i mijenjali pojedini dijalekti, a tek od 16. stoljeća započeo je proces standardizacije jezika. U tom razdoblju Nizozemska je stekla nezavisnost od španjolske monarhije i sedam samostalnih provincija udružilo se u zajedničku republiku. Uslijedio je ubrzani politički, gospodarski i kulturni razvoj ovih provincija, čiji su se stanovnici osjećali kao jedan narod, zbog čega je sve više rasla potreba za jedinstvenim zajedničkim jezikom. Središte pokreta za stvaranje zajedničkog jezika bila je provincija Holandija, zbog čega je holandski dijalekt izvršio snažan utjecaj na standardni jezik. Veliki utjecaj na standardizaciju jezika imao je prijevod Biblije na nizozemski 1637. godine, kao i prva nizozemska gramatika, objavljena 1584. godine. Sve do  17. st. engleska riječ dutch, koja sliči njemačkoj riječi deutsch, a mogla bi se prevesti kao „narodni jezik“, odnosila se na sva područja južno od Skandinavije gdje se govorilo germanskim jezikom.

Postoji više standardnih varijanata nizozemskog, zbog čega je klasificiran kao policentrični standardni jezik. Varijanta standardnog nizozemskog, koja se govori u belgijskoj regiji Flandriji, naziva se flamanskim jezikom. Iz nizozemskog se razvio jezik afrikaans, koji je jedan od službenih jezika u Južnoafričkoj Republici. Nizozemski je također službeni jezik Surinama i Nizozemskih Antila. Nizozemski jezik pripada zapadnogermanskim jezicima, a nastao je iz zapadne grane donjonjemačkog jezika kao takozvani staronizozemski, koji je dugo vremena bio jedan od njemačkih dijalekata. Period staronizozemskog jezika trajao je do otprilike 1150. godine. U razdoblju između 1150. i 1500. godine nizozemski se zbog utjecaja flamanskog, brabantskog i holandskog dijalekta počeo sve više razlikovati od njemačkog. U 16. stoljeću se nizozemski, zbog razvoja vlastitog književnog jezika, konačno odvojio od njemačkog. Oba jezika su ipak ostala usko povezana preko različitih donjonjemačkih i nizozemskih dijalekata. Osnovni nizozemski vokabular je u potpunosti germanskog porijekla. Nizozemski je također povezan i s engleskim (anglosaskim) i frizijskim jezikom. Sličnost između nizozemskog, engleskog i njemačkog jezika prikazuje sljedeća rečenica: Ik sta morgen om half zes op. Njemački prijevod ove rečenice glasi: Ich stehe morgen um halb sechs auf. U engleskom prijevodu vidljive su razlike u vokabularu i poretku riječi: Tomorrow I will get up at half past five. Nizozemski se pretežno govori u Nizozemskoj, flamanskom području Belgije, u Bruxellesu, kao i u francuskim i njemačkim pokrajinama koje graniče s Nizozemskom. Otprilike 25 milijuna ljudi služi se nizozemskim kao materinjim jezikom. Nizozemci svoju domovinu ponekad nazivaju i Holandija, ali to čine samo u određenim slučajevima, primjerice u razgovoru sa strancima, budući da se naziv Holandija jednostavnije izgovara; kada žele izraziti čežnju za nekim starim (boljim) vremenima ili kada navijaju za svoju nogometnu reprezentaciju. Oni koji uče nizozemski najviše problema imaju sa samim izgovorom, dok čitanje i pisanje nisu toliko zahtjevni. Riječi se ponekad izgovaraju potpuno drugačije nego kako su napisane, a i sam tonalitet riječi jako varira. Nizozemski radijski voditelj Tom Meyer jednom je prilikom izjavio, da nizozemski nije jezik, već bolest grla.

Poredak riječi u rečenici identičan je poretku u njemačkom: U glavnoj rečenici predikat je na drugom mjestu, dok je u zavisnoj rečenici predikat na zadnjem mjestu u rečenici. Česta je upotreba umanjenica. Sufiksi za tvorbu umanjenica su -je, -tje, -etje, -pje i -kje. Ne dodaju se samo imenicama, već i prilozima i prijedlozima. Pritom umanjenice ne služe samo za fizičko obilježavanje osoba, stvari ili pojava, već se koriste i za relativizaciju izjava te za ljepše i ljubaznije izražavanje. Umanjenice su kao i u njemačkom uvijek srednjeg roda. Najčešće se kod tvorbe umanjenica koristi sufiks -je (muisje – mišić, boekje – knjižica, huisje – kućica, dorpje – seoce), a čest je i sufiks -tje (autootje – autić, parapluutje – kišobrančić, deurtje – vratašca, lepeltje – žličica). Za razliku od njemačkog, nizozemske se imenice ne mijenjaju po padežima. Postoji puno riječi koje su teške za izgovor, jer su sastavljene od puno suglasnika (npr. angstschreuw ili slechtstschrijvend). Za razliku od njemačkog, na kraj riječi ili sloga nikada ne dolazi dvostruki suglasnik, kao primjerice u riječima man, vol en zat i vel, koje na njemačkom glase Mann, voll und satt i Fell.

Nizozemski jezik sadrži mnogo posuđenica iz francuskog jezika (npr. bagage – prtljaga, appartement – stan, jus d’orange – sok od naranče, paraplu – kišobran), a u novije vrijeme zamjetan je utjecaj engleskog jezika. Neki smatraju da engleske riječi i izrazi ugrožavaju nizozemski jezik te da bi engleski mogao u skoroj budućnosti istisnuti nizozemski iz upotrebe u znanstvenom i nastavnom području. U Amsterdamu se razvio specifičan žargon pod nazivom „bargoens“, koji sadrži puno riječi hebrejskog porijekla (npr. gabber – prijatelj, hachelen – jesti, mesjogge – lud).

Jedna od posebnosti nizozemskog jezika vidljiva je u nizozemskim prezimenima. Kada čujete ili vidite prezime koje počinje s rječju van, možete biti poprilično sigurni da se radi o osobi iz Nizozemske. Ovi dodaci prezimenima mogu biti prijedlozi (van, op, in …), članovi (de, het) ili kombinacija ove dvije vrste riječi. U Njemačkoj su primjerice ovakva prezimena rijetka i gotovo su uvijek pokazatelj plemićkog porijekla, dok u Nizozemskoj najčešće ne ukazuju na rodbinsku povezanost s plemstvom. Prezimena kao što su van Vliet, de Vries, de Jong, van Dijk, van der Vaart ili van den Broek ukazuju na određeno geografsko podrijetlo. Tako su primjerice pretci osoba koje se prezivaju Van den Berg ili Van den Heuvel potjecali iz brežuljkastih krajeva, a osoba s prezimenom de Vries ima frizijske korijene. Ovi dodaci prezimenima su često dio oznake zanimanja, kao u prezimenima De Bakker, De Ruijter i De Slagter. Gotovo jedna trećina nizozemskog stanovništva posjeduje takav dodatak prezimenu.

Uz Nizozemsku se vežu brojne predrasude i klišeji. Jedan od najraširenijih i najpopularnijih klišeja je da je to zemlja gdje cvjeta prodaja i konzumacija droge svih vrsta. Najčešće asocijacije vezane za Nizozemsku su vjetrenjače, klompe i tulipani. One su svakako pozitivne, jer se po njima Nizozemska izdvaja iz mase drugih zemalja, iako su pomalo pretjerane. Naime, Nizozemska je moderna i tehnološki visokorazvijena zemlja, koja je tijekom stoljeća donijela brojne zanimljive izume. U današnje vrijeme Nizozemska je jedan od predvodnika u području znanosti, mikroelektronike i nanotehnologije. Nizozemci su izumili pilanu pokretanu koljenastim vratilom, koja je bila temelj za razvoj nizozemske brodogradnje početkom 17. stoljeća. Fizičar i mehaničar Cornelius Drebbel izumio je također u 17. st. prvu podmornicu, koju je konstruirao za potrebe Engleske kraljevske mornarice. Fizičar, astronom i matematičar Christiaan Huygens, koji je bio suvremenik Isaaca Newtona, utemeljio je valnu teoriju svjetlosti i izumio sat s njihalom. Premda nije sam izumio mikroskop, Antoni van Leeuwenhoek se specijalizirao za izradu ovih uređaja. Pomoću njih je prvi promatrao bakterije i na taj način je postavio temelje za razvoj moderne stanične i mikrobiologije. Poznata multinacionalna kompanija Philips, osnovana u Eindhovenu 1891., bila je jedan od predvodnika na području elektroničke i audio opreme.

Na kraju slijedi mali pregled osnovnih nizozemskih izraza s njihovim prijevodima na njemački i engleski:

Goedemorgen

 

Guten Morgen

 

Good morning

 

Goedemiddag

 

Guten Tag

 

Good afternoon
Tot ziens

 

Auf Wiedersehen

 

Goodbye

 

Goedenacht

 

Gute Nacht

 

Good night

 

Alstublieft

 

Bitte

 

Please

 

 

Ik heet Michael.

 

Ich heiße Michael.

 

My name is Michael.

 

 

Spreekt u Engels/Frans/Duits?

 

Sprechen Sie Englisch/Französisch/Deutsch?

 

 

Do you speak English/French/German?

 

 

Dank u / Bedankt

 

Danke

 

Thank you

 

 

Hoe gaat het?

 

Wie geht es Ihnen?

 

How are you?

 

Hoe laat is het?

 

Wie spät ist es? What time is it?

 

 

Ukoliko Vam je potreban ovjereni ili neovjereni prijevod na nizozemski jezik ili na njemu srodne jezike, njemački i engleski, naši prevoditelji i sudski tumači stoje Vam na raspolaganju.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

Što je to ovjera Apostille i kada Vam je potrebna?

Prije početka prevođenja isprava koje su izdale državne institucije u Hrvatskoj, potrebno je provjeriti moraju li one biti ovjerene potvrdom Apostille.  Nakon što se informirate traže li propisi države kojoj ćete predati ispravu, da ona bude i legalizirana, odnosno ovjerena potvrdom Apostille, tu ćete informaciju javiti prevoditeljskoj agenciji u kojoj želite da Vam se prevedu Vaši dokumenti. Također ćete nas obavijestiti o tome na kojem općinskom sudu u Hrvatskoj planirate svoje isprave ovjeriti jer o tome ovisi odabir tumača koji će za Vas pripremiti ovjereni prijevod.

Primjerice, potvrdu Apostille u pravilu zahtijevaju države Bliskog istoka. Želite li se zaposliti u Dubaiu na radnom mjestu koje zahtijeva priznavanje Vašeg hrvatskog stupnja obrazovanja, odnosno diplome, zatražit ćete uslugu prevoditeljske agencije u kojoj ćete dobiti uslugu ovjerenog prijevoda svoje diplome  od sudskog tumača za arapski jezik u Hrvatskoj. Prije prevođenja pružit ćete i informaciju na kojem općinskom sudu ćete zatražiti ovjeru potvrdom Apostille. Vaša diploma bit će prevedena na arapski jezik i uvezana s prijevodom, ovjerenim pečatom i potpisom sudskog tumača kojeg priznaje taj isti općinski sud. Ukoliko Vaš dokument prevede sudski tumač koji nije imenovan od strane suda koji Vam ovjerava dokument, samu ovjeru potvrdom Apostille nećete moći provesti. Na primjer, ukoliko je Vaš dokument preveo i ovjerio sudski tumač u Zagrebu, potvrdu Apostille ćete moći dobiti samo na općinskom sudu u Zagrebu.

 

Sažeto, postupak apostiliranja u Hrvatskoj bio bi sljedeći:

  1. Dobro se informirajte treba li uz Vaš dokument, kako bi bio valjan, biti priložena i potvrda Apostille.
  2. Odlučite na kojem sudu u Republici Hrvatskoj želite dobiti potvrdu Apostille za Vaš dokument.
  3. Dokument, zajedno s tom informacijom, dostavljate nama na ovjereni prijevod koji obavlja sudski tumač imenovan od strane suda na kojem ćete dokument apostilirati.
  4. Ovjereni prijevod, zajedno s kopijom i biljezima, predajete Općinskom sudu u Republici Hrvatskoj koji Vam izdaje potvrdu Apostille.
  5. Vaš dokument je sada legaliziran i spreman za upotrebu.

 

Više o samom postupku legaliziranja dokumenata pročitajte u sljedećem blogu http://www.orbitaprijevodi.com/postupak-legaliziranja-dokumenata/

Sudski tumači za sve jezike – Orbita

Treba li Vam ovjereni prijevod sudskoga tumača, usmeno prevođenje, individualna poduka iz stranih jezika, lektura?

M +385 (0)91 612 6784, +385 (0)98 163 19 30

T +385 (0)1 2018 053

Odmah odgovaramo i na svaki Vaš upit poslan putem e-maila: info@orbitaprijevodi.com ili zagreb@orbitaprijevodi.com 

Koje usluge nudimo? Nudimo sve vrste prijevoda: ovjerene prijevode s pečatom sudskog tumača, obične prijevode, usmene prijevode (simultane i konsekutivne), lekturu tekstova, individualnu poduku iz stranih jezika (slovenskog, engleskog, talijanskog te hrvatskog za strance).

Kako provodimo navedene usluge? Dokumente nam možete donijeti osobno u naš ured u Zagrebu, skenirati ili uslikati pametnim telefonom i poslati nam na naše mobilne uređaje putem Vibera, WhatsAppa ili Messengera. Možete nam ih poslati i na naše e-mailove, kao i kontaktirati nas putem Facebooka – Orbita prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn. Tu smo za Vas i putem obične pošte ili faksa. Prevedene tekstove dostavljamo Vam na Vama najprikladniji način (šaljemo ih poštom na Vašu kućnu adresu, e-mailom, preuzimanjem u našem uredu)

Jezici? Imamo široku mrežu suradnika, ovlaštenih sudskih tumača i prevoditelja za: slovenski, srpski, engleski, talijanski i njemački jezik, kao i za sve ostale jezike.

Kada? U uredu smo svakim radnim danom od 9 do 17 sati, a na naše mobilne uređaje (+385 (0)91 612 6784, +385 (0)98 163 19 30) za Vas smo dostupni 24 sata dnevno.

Gdje? Nalazimo se u samom centru Zagreba, u Martićevoj 67 na Kvaternikovom trgu, na frekventnom sjecištu tramvajskih i autobusnih stanica. Ukoliko dolazite autom, parkiranje je omogućeno u prostoru unutar dvorišta ili u prizemnoj garaži u sklopu zgrade.

Hitnoća? Mogu li prijevod dobiti istoga dana? Izuzetno smo fleksibilni i trudimo se svakoj našoj stranci osigurati uslugu prijevoda u najkraćem mogućem roku. Prijevod dokumenta od 1 stranice (do 1 kartice teksta koja iznosi 1800 znakova uključujući razmake) za traženije jezike (engleski, njemački, talijanski, slovenski, srpski) kod nas je moguć i unutar 2 sata od Vašega upita. Opsežniji prijevod teksta na slovenski ili srpski jezik kod nas možete dobiti isti dan.

Cijena usluge/Koliko će me to koštati? Cijena prijevoda ovisi o broju znakova, ovjeri i težini odnosno sadržaju teksta. Za traženije jezike (engleski, njemački, talijanski, slovenski, srpski) cijena ovjerenog prijevoda iznosi 150,00 kn/kartica teksta (1800 znakova uključujući razmake, izračunatih u Wordu). Cijenu prijevoda ostalih jezika šaljemo Vam kroz ponudu unutar sat vremena od Vašega upita.