Posts

Mitovi i stvarnost prevoditeljskog posla

/in /by
  • Prevođenje je samo prenošenje riječi iz jednog jezika u drugi

Ova izjava se može odnositi samo na kratke i jednoznačne riječi i rečenice, čije značenje nije vezano za određeni kontekst. U većini slučajeva prevoditelji i sudski tumači trebaju sadržaj i smisao teksta na stranom jeziku prevesti na odgovarajući način te trebaju uzeti u obzir ciljanu grupu, odnosno osobe kojima je prijevod namijenjen.

  • Za prevođenje su dostatni jedan univerzalni rječnik, jedan rječnik stručnih izraza i osobno računalo

Istina je da su dodatni alati (računalni programi i stručna literatura) neophodni, ali najjače oružje prevoditelja su njegove vještine koje je stekao obrazovanjem, dodatnim usavršavanjem i radnim iskustvom, poput temeljitog znanja jezika, izvrsne jezične pismenosti, poduzetničkog načina razmišljanja, poznavanja poslovnih procesa, znatiželje, istraživačkog duha, kritičkog razmišljanja. Rječnici, bilo tiskani ili online, prvenstveno služe kao referenca, pomoć u pronalasku odgovarajućeg prijevoda, no ponekad se pravi izraz ne može naći u rječniku. To je kao kad otvorimo ormar s hrpom odjeće i s razočaranjem konstatiramo da nemamo što obući. Ponekad je potrebno ići zaobilazno, koristiti sinonime ili riječi koje se odnose na traženi pojam, kako bi se došlo do cilja, odnosno do prijevoda koji obuhvaća specifični kontekst i komunikacijsku namjeru. Prevođenje zapravo započinje tamo gdje granice rječnika završavaju, a prevoditelj je taj koji se treba snaći u tom prostoru. Ponekad je pak potrebno biti poput astronauta u bestežinskom stanju, tj. osloboditi se vanjskih utjecaja i uobičajenih rješenja i osloniti se na vlastitu intuiciju i kreativnost.

Prevoditelj mora također poznavati kulturne i povijesne specifičnosti jezika na koji prevodi, budući da on nije samo jezični, već i kulturni posrednik. Tako će primjerice hrvatski frazem „Meni su to španska sela“ („španski“ je stari hrvatski pridjev čije se značenje zbog sve rjeđe upotrebe s vremenom zaboravilo, a odnosio se na župana, kneza, odnosno upravitelja vlastelinstva) prevoditelj za njemački prevesti kao „Das sind böhmische Dörfer für mich“ („böhmische Dörfer“ su sela u nekadašnjoj pokrajini Bohemiji koja su bila u sastavu Habsburške monarhije, a danas to područje pripada Češkoj), dok će prevoditelj za engleski taj frazem prevesti kao „It’s Greek to me!“ Prevoditelj za poljski bi mogao upotrijebiti izraz „siedzieć, jak na tureckim kazaniu“, što bi se moglo prevesti kao „sjediti kao na turskoj propovijedi“, a prevoditelj za slovački bi mogao odabrati izraz u značenju „govoriti kao Hotentot“. Ovaj frazem se koristi kada se želi istaknuti da je nešto nekome nepoznato i nerazumljivo. Google Translate će u ovom slučaju ponuditi doslovni prijevod u stilu „španskog sela“, odnosno prijevod koji nema baš puno smisla.

  • Završen prijevod je savršen i „nedodirljiv“

Prijevod teoretski nije nikad do kraja gotov, jer uvijek ima prostora za promjene i poboljšanja. Koliko god prevoditelj brusio i laštio svoj prijevod (prerađivao i korigirao), uvijek će naći neku sitnicu koju je mogao drukčije formulirati. Prevoditelji su po svojoj prirodi perfekcionisti i uvijek tragaju za još boljim jezičnim rješenjima. Također, ako se jedan te isti tekst da na prijevod trima različitim prevoditeljima, dobit će se tri različita prijevoda. Tako će primjerice troje prevoditelja za talijanski prevesti istu turističku brošuru s hrvatskog na talijanski koristeći drugačije riječi i izraze. Pritom će naravno sadržaj, smisao i kontekst polaznog teksta ostati sačuvani, pa će gotovi prijevodi biti poput tri različita odvojka koji vode u istu ulicu.

  • Prevoditelj medicinskih tekstova mora imati završen studij medicine

Neosporno je da je medicinski studij, odnosno znanje medicine prednost prilikom prevođenja medicinskih dokumenata, međutim u praksi je vrlo malo profesionalnih prevoditelja koji su ujedno i liječnici, budući da je medicinski posao jako zahtjevan i iziskuje maksimalnu posvećenost. Nešto drugačija situacija je s pravnicima, od kojih se značajan broj bavi prevođenjem ili su sudski tumači. Nažalost profesionalni prevoditelji su za razliku od liječnika i odvjetnika većinom slabije plaćeni te se njihov intelektualni rad i količina utrošenog vremena za istraživanje određene tematike ne cijene dovoljno.

  • Prevoditelji su specijalisti za sva područja

Kao što jedan okulist nije specijalist za područje kardiologije, ortopedije ili ginekologije, tako i prevoditelj ne može poznavati terminologiju iz svih područja prevođenja. Potrebno je puno vremena, truda i volje za usavršavanje u određenom području. Iz tog razloga su specijalizirani prevoditelji, primjerice za prevođenje tehničke dokumentacije, medicinske dokumentacije ili tekstova iz područja prirodnih znanosti više cijenjeni i traženi. Čak i kada je prevoditelj vrlo dobro upoznat s određenim područjem može se dogoditi da naiđe na neki pojam ili dio teksta za koji mu je potrebno dodatno pojašnjenje. Zbog toga je važna dobra suradnja između prevoditelja i klijenta, a u slučajevima kada se traži velika preciznost u prevođenju potrebno je prevoditelju osigurati svu dostupnu sekundarnu literaturu.

  • Tko se bavi pismenim prevođenjem automatski zna dobro usmeno prevoditi

Atletičar koji skače s motkom i onaj koji skače uvis imaju isti cilj: preskočiti preko letvice bez da ona padne, međutim tehnika kojom se pritom služe je drugačija. Analogno tome, iako i usmeno i pismeno prevođenje za cilj imaju prijevod teksta, odnosno govora s jednog jezika na drugi, usmeno prevođenje zahtjeva od prevoditelja drugačije vještine nego pismeno. Usmenog prevoditelja krase brzina, visoka koncentracija, snalažljivost, sposobnost razlučivanja bitnog od nebitnog, a njegova najvažnija zadaća je da što brže i jednostavnije prenese izgovorenu poruku na ciljani jezik. Pritom poneka greška u gramatici i poretku, naročito kod simultanog prevođenja, nije toliko bitna, a nekad se i ne zamjećuje. Pismeni prevoditelj treba više paziti na gramatiku, pravopis i stil, a obično ima puno više vremena na raspolaganju za provjeru izraza i istraživanje određene tematike, osim u slučajevima vrlo kratkih rokova za isporuku prijevoda. Stoga se neki pismeni prevoditelji uopće ne bave usmenim prevođenjem, a vrijedi i obratno. U engleskom i njemačkom jeziku razlika između pismenih i usmenih prevoditelja vidljiva je već u samom nazivu, dok je u hrvatskom jeziku za pobliže određivanje nužan odgovarajući pridjev. Pismeni prevoditelj za engleski jezik naziva se „translator“, dok se usmeni prevoditelj naziva „interpreter“. Pismeni prevoditelj za njemački jezik naziva se „Übersetzer“, a usmeni prevoditelj je „Dolmetscher“.

  • Strojno prevođenje će zamijeniti prevoditelje

Ne postoji prevoditelj koji se u svom radu ne služi barem jednim programom za prevođenje, oni su koristan pomoćni alat, međutim oni ne mogu potpuno zamijeniti prevoditelje. Posebno su korisne prijevodne memorije (Translation Memory), koje prevoditelji mogu sami uređivati i nadopunjavati. Pomoću prijevodnih memorija prevoditelj može pronaći spremljene već prevedene riječi, rečenice ili odlomke, čime se štedi vrijeme i zadržava koherentnost prijevoda, što je posebno važno kod stalnih klijenata. Prevoditelji moraju i grafički dotjerati svoje prijevode, tako da njihov izgled bude što vjerniji originalu, pazeći pritom na format i izgled stranica, a za to su neophodni različiti alati za uređivanje. Iz tog razloga prevoditelj mora posjedovati i visoku razinu informatičke pismenosti te se znati služiti različitim računalnim alatima.  Digitalizacija je u mnogim oblastima ljudima olakšala svakodnevne poslove, međutim ljudski faktor je još uvijek nezamjenjiv. Internet je koristan za pretraživanje određene stručne terminologije, traženje sinonima ili sličnih prevedenih izraza, no prevoditelj je taj koji mora prekontrolirati ispravnost prijevoda, odnosno obaviti završnu provjeru.

Dakle, iako je strojno prevođenje iz perspektive klijenta povoljnije, brže i lako dostupno, kod zahtjevnijih tekstova brzo se pokazuju njegovi nedostaci. Prevoditeljski programi nemaju osjećaj za strukturu i ritam rečenice, ne mogu raspoznati humor, ironiju ili sarkazam, ne mogu čitati između redaka. Oni ne uzimaju u obzir višeznačnost pojedinih izraza, slikovito izražavanje, jezične asocijacije i jezične osobitosti određenog prevoditeljskog područja. Daljnjim razvojem umjetne inteligencije morat će se uzeti u obzir i pitanje etičnosti automatiziranih prijevoda, budući da se računalnim algoritmima vrlo lako može manipulirati i dosada ne podliježu nikakvoj etičkoj kontroli. Sigurnost i etika su posebno važni u osjetljivim područjima kao što su pravo i medicina.

Kod ovjerenih prijevoda čiji sadržaj mora u potpunosti odgovarati originalu, prevoditeljski programi ne mogu dati potvrdu da su prijevodi sadržajno jednaki tekstu originala. Za to su zaduženi sudski tumači, a prevoditeljski programi im pritom samo olakšavaju i ubrzavaju posao. Posebna vrsta prevođenja koju ne može obavljati stroj je književno prevođenje, gdje prevoditelj osim dubinskog razumijevanja polaznog teksta mora odlučiti hoće li prevesti samo ono što stoji u tekstu ili će se dublje pozabaviti sadržajem samog teksta, odnosno u kojoj mjeri i kako će intervenirati u sadržaj originala. Književni prevoditelji su također i nositelji autorskih prava. Književno prevođenje je stilski vrlo zahtjevno, budući da je estetska komponenta jako bitna, a i sami prevoditelji bi trebali posjedovati umjetnički senzibilitet i literarni talent.

Dugogodišnji stavovi, uvjerenja i stereotipi teško se i sporo mijenjaju te ne koriste ni jednoj ni drugoj strani. Promišljanje i preispitivanje ustaljenih obrazaca nužno je za veće razumijevanje, uspješniju suradnju, a time se uz obostrano zadovoljstvo postižu i bolji rezultati.

Želite li iskušati i sami se uvjeriti u kvalitetu naših ovjerenih i neovjerenih prijevoda stojimo Vam na raspolaganju. Prevoditeljska agencija Orbita u svom prevoditeljskom timu ima iskusne prevoditelje i sudske tumače za engleski, njemački, talijanski, slovenski i ostale svjetske jezike.

 

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

 

Bajka o prijevodima

/in /by

Bilo jednom davno (ili možda i ne tako davno), u jednoj dalekoj (ili možda i ne toliko dalekoj) Orbiti jedna napredna civilizacija prijevoda.  Različiti prijevodi živjeli su u mirnom suživotu jedni s drugima. Bili su podijeljeni u dvije glavne grupe: ovjerene i neovjerene. Ove dvije grupe su se pak razlikovale prema jeziku i vrsti. Toliko podjela, a ipak nisu mogli jedni bez drugih. Jedan ih je događaj podsjetio na važnost zajedništva.

Bio je dan kao i svaki drugi. Prijevodi su čekali da otputuju iz Orbite. S jedne strane bilo im je teško napustiti mjesto svog rođenja, no ipak su s nestrpljenjem iščekivali svoje planirano odredište, na kojem će ispuniti svoju svrhu.

Odnekud se začuo žamor. Ovjereni prijevod na engleski hvalio se pred drugim ovjerenim prijevodima kako ide u Irsku na sud. Sastavio ga je dan ranije sudski tumač za engleski jezik. Imao je potpis i pečat sudskog tumača za engleski te je sadržavao stručnu terminologiju. Pričao je o tome što će sve vidjeti, a ovjereni prijevod na švedski, ovjereni prijevod na talijanski, ovjereni prijevod na češki te ovjereni prijevod na poljski divili su se njegovom jezičnom stilu. Sve to je slušao sa strane jedan životopis koji mu je dobacio da prestane pametovati i da se svijet ne vrti oko njega.

Ovjereni prijevod na engleski mu je odmah samouvjereno odgovorio: „Naravno da sam važan. Moja osoba će, priloživši mene, konačno riješiti sudski proces koji traje već duže vremena. Osim toga, ti životopisu si promjenjiv, iz tebe mogu izbacivati podatke i ubacivati nove. Isto tako, danas si crveni obrazac, a sutra možeš biti plavi. Ja ostajem u evidenciji kao trajni zapis u vremenu.“ Životopis mu je na to spremno odgovorio: „Što je loše u promjenama, vi ste svi isti, standardizirani, niste originalni. Mi životopisi sadržavamo cijeli život jedne osobe. Čitaju nas poslodavci, što znači da imamo vrlo odgovornu zadaću. Evo, moja osoba traži posao u Njemačkoj i ja ću joj pomoći da ga i dobije.“ Ubrzo je došlo i motivacijsko pismo koje je dalo podršku životopisu: „Hej, nemoj mi vrijeđati životopis! Ja stojim iza njega i njegovih riječi.“ Ovjereni prijevod na engleski se već naljutio: „Ma što si ti umišljaš, životopisu jedan, da si važniji od nas, ovjerenih prijevoda?“ Životopis mu nije ostao dužan: „Ma nemoj me vući za papir, inače ću ti svašta reći.“

Uskoro su se počele nizati uvrede i niski udarci ispod poglavlja:

Ovjereni prijevod na engleski: „Pogledaj se, nisi mi ni do podnožja.“

Životopis: „Nemoj mi se unositi u zaglavlje.“

Ovjereni prijevod na engleski: „Pročitao sam ja tvoje namjere!“

Životopis: „Samo dođi, razbit ću ti sva slova.“

Sve to gledali su i neovjereni prijevodi na engleski, iza kojih su, na vršcima listova, provirivali neovjereni prijevodi na njemački, talijanski, nizozemski i švedski. Znali su kako se osjeća životopis. Naime, već duže vremena mučio ih je osjećaj manje vrijednosti, jer su jeftiniji od ovjerenih prijevoda.

Nakon nekog vremena njihovo nadmetanje prekinuo je ovjereni prijevod diplome na njemački, koji se obratio životopisu: „Hej, pa mi imamo istu osobu. Pogledaj, isto je ime i prezime. Čak da je poslodavac i prihvati zbog tebe, tražit će mene kao dokaz njezinih vještina i kvalifikacija. Za nekoliko dana putujemo zajedno na naše odredište i svatko mora odraditi svoj dio posla, kako bismo uspješno ostvarili zajednički cilj. Dakle, svatko od nas ovdje je jednako bitan. Svi smo mi dio jedne veće cjeline i moramo se držati zajedno. Nitko ne treba nikome ništa dokazivati, samo treba biti to što jest. Nije bitno jesmo li ovjereni, neovjereni, idemo li na sud, u općinu ili u školu, prevoditelji i sudski tumači za engleski, njemački, talijanski, slovenski i ostale jezike stvorili su nas baš takve kakvi moramo biti i ponosni su na nas. Zato, prekinite tu besmislenu svađu i pomirite se.“

Neovjereni prijevodi na engleski, njemački, talijanski, nizozemski i švedski posramili su se zbog svog osjećaja manje vrijednosti, a ovjereni prijevod na engleski je shvatio da je zbog uzbuđenja oko putovanja malo pretjerao u svom entuzijazmu. Uslijedio je muk. Svi su se međusobno pogledavali. Odjednom je ovjereni prijevod na engleski pružio životopisu svoj crveno-plavi končić za uvezivanje u znak pomirenja. Životopis ga je pogledao ravno u naslov i uvidio je da je ovjereni prijevod na engleski iskren. Na kraju je ovjereni prijevod na slovenski mudro zaključio: „Svi smo mi ispod papira samo prijevodi.“ Svi su se složili da ovjereni prijevod na slovenski, kojeg je sastavio sudski tumač za slovenski i ovjereni prijevod na njemački, kojeg je sastavio sudski tumač za njemački imaju pravo te su u znak odobravanja kimnuli svojim listovima.

Od tada su prijevodi živjeli u Orbiti mirno i sretno, a tako je i dan danas. Ne vjerujete? Dođite u Orbitu i uvjerite se sami.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

Prevođenje medicinskih tekstova: Zahtjevna prevoditeljska utrka s preprekama

/in /by

Njemački liječnik i novinar Peter Bamm izjavio je, da ljudi zapravo imaju samo dvije želje: proživjeti što više godina i pritom ostati mladi. Osim mladosti, važno je i sačuvati dobro fizičko zdravlje, što je zbog današnjeg stresnog i ubrzanog načina života pravi izazov. Bolest može itekako otežati našu svakodnevicu i usmjeriti gotovu svu našu pažnju i energiju na izlječenje ili barem ublažavanje postojećeg stanja. U davna vremena ljudi su smatrali, da je bolest kazna bogova za njihovo loše i neposlušno ponašanje. Premda i danas postoje ljudi, koji vjeruju da je bolest svojevrsna kazna, pogled na uzroke bolesti značajno se izmijenio i još uvijek se mijenja, odnosno nadopunjuje novim medicinskim spoznajama. Na liječnike se oduvijek gledalo sa svojevrsnim strahopoštovanjem, jer imaju vrlo odgovornu i zahtjevnu zadaću spašavanja i unaprjeđivanja ljudskih života. Njihovo zanimanje je specifično i odvojeno od drugih zanimanja, jednako kao i jezik kojim se služe.

Prevođenje medicinske terminologije u različitim medicinskim dokumentima velik je izazov čak i za vrsne prevoditelje. Medicinski rječnik razvio se pod snažnim utjecajem latinskog i grčkog jezika, a u novije vrijeme sve je jači utjecaj engleskog jezika, pa tako kao i rječnik svakog stručnog područja obiluje riječima stranog porijekla. Podijeljena su mišljenja oko toga, da li je prevođenje medicinskih dokumenata bolje prepustiti liječnicima ili i prevoditelji, koji su dobro upućeni u medicinsku znanost mogu raditi kvalitetne medicinske prijevode. Većina liječnika je doduše poprilično zauzeta svojim poslom, da bi se bavili prevođenjem medicinskih dokumenata. S druge strane, usavršavanje prevoditelja na području medicinskih tekstova ne razlikuje se mnogo od usavršavanja na drugim područjima prevođenja.

Pacijentima koji žele započeti ili nastaviti liječenje u inozemstvu potreban je prijevod medicinske dokumentacije na željeni jezik. U Hrvatskoj se najčešće traže neovjereni i ovjereni prijevodi nalaza, povijesti bolesti, otpusnih pisama i sl. na engleski, njemački i talijanski jezik. Isto tako, žele li pacijenti liječenje započeto u nekoj stranoj zemlji nastaviti u Hrvatskoj, trebat će im prijevod medicinske dokumentacije sa stranog jezika. Najbolje je da dođu u agenciju Orbita, gdje prijevod medicinske dokumentacije obavljaju stručni prevoditelji u suradnji s liječnicima.

Budući da su latinski i grčki jezik duboko utkani u jezik i kulturu većine europskih zemalja, prijevod medicinskih tekstova je time donekle olakšan, premda svaki jezik ima svoje specifičnosti. Primjerice, engleski i njemački jezik pokazuju velike sličnosti u tvorbi pojedinih medicinskih termina, no prijevod tih termina na engleski jezik je vjerniji latinskom originalu, nego što je to slučaj kod prijevoda na njemački jezik. Naime, u njemačkom jeziku postoji „domaći“ naziv za većinu dijelova tijela i bolesti, odnosno postoji jezična alternativa za stručan izraz latinskog porijekla. Također, latinski izrazi prilagođavaju se njemačkom načinu pisanja, dok se u engleskom jeziku većinom u cijelosti preuzima latinski korijen određenog izraza. Veća odstupanja od originalnog latinskog korijena prilikom tvorbe medicinskih termina prisutna su kod talijanskog i španjolskog jezika.

Počeci medicinske znanosti sežu iz antičkih vremena, a ocem medicine smatra se grčki liječnik Hipokrat, čija je zakletva, nastala prije 2500 godina, temelj svim današnjim liječničkim prisegama i kodeksima. On je prvi u svom djelu Corpus Hippocraticum opisao nastanak bolesti, simptome, postavljanje dijagnoze, terapiju te procjenu oporavka, čime je postavio znanstvene temelje za buduću znanost o liječenju. Grčki jezik zadržao je svoj utjecaj na području medicine i u Rimskom Carstvu. Jedan od najpoznatijih grčkih liječnika, koji je djelovao u Rimu, bio je Galen. Medicinska djela na latinskom jeziku pisali su, između ostalih, Celzije i Plinije. Nakon propasti Rimskog Carstva, razvoj medicinske znanosti nastavio se nešto istočnije, na području islamskog kulturnog kruga, u sirijskim i perzijskim medicinskim školama. Najpoznatiji perzijski liječnik, koji se danas smatra „ocem rane moderne medicine” i „ocem kliničke farmakologije”, bio je poznat pod imenom Avicena. Tijekom 11.st. nastale su u Italiji i Španjolskoj prve prevoditeljske škole, u kojima su se arapski tekstovi prevodili na latinski. U tom razdoblju preuzeli su se i latinizirali mnogobrojni arapski i perzijski izrazi, poput primjerice riječi „alkohol“ i „eliksir“. U razdoblju prosvjetiteljstva preuzeti su i neki izrazi iz francuskog jezika, poput „drenaže“ i „pincete“.

Nakon 1950. godine u medicinsku terminologiju počelo je ulaziti sve više engleskih riječi, tako da se nove znanstvene spoznaje, otkrića, postupci i uređaji sve više označavaju engleskim izrazima, kao primjerice „bypass“, „pacemaker“ ili „AIDS“ (Acquired immune deficiency syndrome). Vodeći medicinski stručni časopisi objavljuju članke na engleskom jeziku, a na međunarodnim medicinskim kongresima koristi se uglavnom engleski jezik, neovisno o državama, u kojima se ti kongresi održavaju. Međutim, treba imati na umu, da je engleski jezik samo nadogradnja konstrukcije, koja stoji na čvrstim latinskim i grčkim temeljima i bez njih ne može funkcionirati.

Jedna od karakteristika medicinskih termina je njihova rjeđa uporaba u svakodnevnom govoru, odnosno oni uglavnom služe za sporazumijevanje između medicinskog osoblja. Neki izrazi mogu u razgovornom jeziku imati drugo značenje, od onoga kojeg imaju u specifičnom području struke. Tako primjerice riječi „kultura“ i „medij“ imaju u medicini točno određeno značenje, dok se u svakodnevnom govoru koriste u posve drugom kontekstu. Anatomski izrazi preuzeti su iz latinskog, dok su klinički izrazi, koji su vezani za patologiju, došli iz grčkog jezika. Prilikom oblikovanja novih medicinskih termina još uvijek se crpi iz nepresušnog i izražajno dubokog latinskog i grčkog lingvističkog vrela te na taj način nastaju precizni i međunarodno razumljivi stručni pojmovi, koji omogućavaju jasno i jednoznačno razumijevanje medicinskog sadržaja bilo gdje u svijetu.

Medicinski rječnik sastoji se od otprilike 200 000 stručnih izraza. Od tog broja se otprilike 10 000 izraza koristi za imenovanje dijelova tijela i organa, dok se za imenovanje različitih bolesti i bolesnih stanja upotrebljava oko 60 000 izraza. Svaki složeni termin može se rastaviti na sastavne dijelove, kojima se pridodaje određeno značenje i na temelju toga dolazi se do značenja cjelokupnog izraza. Premda je znanje klasičnog latinskog i grčkog jezika poželjno, ono ponekad može i odmoći, budući da medicina više ne uzima toliko u obzir pravila etimologije i tvorbe riječi, zbog čega se pravila latinskog i grčkog jezika često uopće ne primjenjuju. Poznavanje značenja pojedinih medicinskih termina svakako olakšava prevođenje, no za kvalitetan prijevod bitno  je i odrediti vrstu medicinskog teksta, njegovu svrhu, ciljnu grupu kojoj je namijenjen te samu jezičnu strukturu teksta. Struktura, dužina, sadržaj, stil i upotrjebljena terminologija ovise o vrsti medicinskog teksta. Tako se neće na isti način pristupiti prevođenju primjerice uputstava za korištenje lijekova, kliničkih priručnika, liječničkih nalaza, otpusnih pisama ili stručnih članaka u medicinskim časopisima.

Za dobar prijevod ključna je i dobra priprema, koja uključuje iščitavanje različitih paralelnih tekstova, ovisno o tematici prijevoda, što olakšava razumijevanje materije i pravilno prevođenje stručnih termina. Bilježenje nepoznatih izraza u vlastiti rječnik, odnosno stvaranje tzv. glosara, ubrzava sam proces prevođenja i olakšava nadogradnju i produbljivanje postojećeg znanja. Kao pomoć u prevođenju, prevoditelju stoje na raspolaganju različiti izvori, od stručnih medicinskih knjiga, priručnika do interneta. Pritom je ključan kriterij pouzdanost, uz istodobno što manji utrošak vremena, budući da medicinski prijevodi većinom moraju biti gotovi u određenom vremenskom roku. Budući da je medicina znanstvena grana koja se vrlo brzo razvija, prevoditelj bi također trebao neprestano istraživati novu građu, kako bi bio ukorak s novim spoznajama. Najbolja opcija za prevođenje medicinskih tekstova je zajednička suradnja prevoditelja, koji dobro poznaje medicinsku terminologiju i liječnika s dobrim poznavanjem ciljnog jezika. Ova opcija prevođenja medicinske dokumentacije primjenjuje se u agenciji Orbita, što rezultira vrlo kvalitetnim medicinskim prijevodima.

Prilikom prevođenja podataka vezanih za lijekove, prevoditelj se mora strogo držati propisanih smjernica, odnosno mora koristiti točno određenu terminologiju i frazeologiju. Uputstva za lijekove, etikete i podaci na pakiranju prevode se uz korištenje obrazaca Europske medicinske agencije, koji su dostupni na svim jezicima i mogu se preuzeti na web stranici Agencije. Za opisivanje nuspojava primjenjuje se stručna medicinska terminologija, koja je objedinjena u jedinstvenom rječniku, tzv. MedDRA, dok se za prevođenje načina primjene i doziranja lijekova prevoditelj treba služiti terminologijom, koju je propisalo Europsko ravnateljstvo za kakvoću lijekova. Veliku točnost zahtijevaju i prijevodi uputstava za medicinske uređaje, opremu, terapeutske proizvode i kirurška sredstva. Prevoditelj je odgovoran, da osigura prijevod, koji će biti potpuno istovjetan izvorniku, kako bi se uređaji mogli sigurno i odgovarajuće koristiti. Medicinski članci i publikacije, premda nemaju direktan utjecaj na zdravlje i stanje pacijenta, obiluju specijalnim vokabularom i kompleksnim sadržajem, koji je laicima teško razumljiv te od prevoditelja zahtijevaju veliko znanje i iskustvo u medicinskom prevođenju. Prevoditelji u agenciji Orbita se prilikom prevođenja zahtjevne medicinske terminologije uvijek konzultiraju s liječničkim kadrom, čime se osigurava vrlo visoka točnost prijevoda te pravilno razumijevanje i odgovarajuća upotreba stručnih termina.

Prevoditeljev stil mora biti objektivan, odmjeren, kratak, precizan i jasan, tako da sa što manje riječi prikaže određeni sadržaj. Prevoditeljeva kreativnost i jezična raznolikost ovdje ne dolaze puno do izražaja, budući da informacije moraju prije svega biti razumljive i jednoznačne. Za uspješan prijevod kako medicinskih, tako i tekstova bilo koje tematike, iznimno je važno uzeti u obzir i kulturni aspekt, odnosno kulturne specifičnosti, koje se odražavaju i u našem usmenom i pismenom izražavanju.

Agencija Orbita omogućit će Vam kvalitetne ovjerene i neovjerene prijevode Vaših medicinskih dokumenata. Na području medicinske tematike najviše posla imaju naši prevoditelji i sudski tumači za engleski, njemački, talijanski i slovenski, no u mogućnosti smo Vam osigurati medicinski prijevod na bilo koji jezik. Prilikom prevođenja medicinskih dokumenata, naši prevoditelji usko surađuju s liječnicima, odnosno naši medicinski prijevodi nastaju uspješnom sinergijom prevoditeljsko-liječničkog dua.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

MENU