Posts

Bajka o prijevodima

Bilo jednom davno (ili možda i ne tako davno), u jednoj dalekoj (ili možda i ne toliko dalekoj) Orbiti jedna napredna civilizacija prijevoda.  Različiti prijevodi živjeli su u mirnom suživotu jedni s drugima. Bili su podijeljeni u dvije glavne grupe: ovjerene i neovjerene. Ove dvije grupe su se pak razlikovale prema jeziku i vrsti. Toliko podjela, a ipak nisu mogli jedni bez drugih. Jedan ih je događaj podsjetio na važnost zajedništva.

Bio je dan kao i svaki drugi. Prijevodi su čekali da otputuju iz Orbite. S jedne strane bilo im je teško napustiti mjesto svog rođenja, no ipak su s nestrpljenjem iščekivali svoje planirano odredište, na kojem će ispuniti svoju svrhu.

Odnekud se začuo žamor. Ovjereni prijevod na engleski hvalio se pred drugim ovjerenim prijevodima kako ide u Irsku na sud. Sastavio ga je dan ranije sudski tumač za engleski jezik. Imao je potpis i pečat sudskog tumača za engleski te je sadržavao stručnu terminologiju. Pričao je o tome što će sve vidjeti, a ovjereni prijevod na švedski, ovjereni prijevod na talijanski, ovjereni prijevod na češki te ovjereni prijevod na poljski divili su se njegovom jezičnom stilu. Sve to je slušao sa strane jedan životopis koji mu je dobacio da prestane pametovati i da se svijet ne vrti oko njega.

Ovjereni prijevod na engleski mu je odmah samouvjereno odgovorio: „Naravno da sam važan. Moja osoba će, priloživši mene, konačno riješiti sudski proces koji traje već duže vremena. Osim toga, ti životopisu si promjenjiv, iz tebe mogu izbacivati podatke i ubacivati nove. Isto tako, danas si crveni obrazac, a sutra možeš biti plavi. Ja ostajem u evidenciji kao trajni zapis u vremenu.“ Životopis mu je na to spremno odgovorio: „Što je loše u promjenama, vi ste svi isti, standardizirani, niste originalni. Mi životopisi sadržavamo cijeli život jedne osobe. Čitaju nas poslodavci, što znači da imamo vrlo odgovornu zadaću. Evo, moja osoba traži posao u Njemačkoj i ja ću joj pomoći da ga i dobije.“ Ubrzo je došlo i motivacijsko pismo koje je dalo podršku životopisu: „Hej, nemoj mi vrijeđati životopis! Ja stojim iza njega i njegovih riječi.“ Ovjereni prijevod na engleski se već naljutio: „Ma što si ti umišljaš, životopisu jedan, da si važniji od nas, ovjerenih prijevoda?“ Životopis mu nije ostao dužan: „Ma nemoj me vući za papir, inače ću ti svašta reći.“

Uskoro su se počele nizati uvrede i niski udarci ispod poglavlja:

Ovjereni prijevod na engleski: „Pogledaj se, nisi mi ni do podnožja.“

Životopis: „Nemoj mi se unositi u zaglavlje.“

Ovjereni prijevod na engleski: „Pročitao sam ja tvoje namjere!“

Životopis: „Samo dođi, razbit ću ti sva slova.“

Sve to gledali su i neovjereni prijevodi na engleski, iza kojih su, na vršcima listova, provirivali neovjereni prijevodi na njemački, talijanski, nizozemski i švedski. Znali su kako se osjeća životopis. Naime, već duže vremena mučio ih je osjećaj manje vrijednosti, jer su jeftiniji od ovjerenih prijevoda.

Nakon nekog vremena njihovo nadmetanje prekinuo je ovjereni prijevod diplome na njemački, koji se obratio životopisu: „Hej, pa mi imamo istu osobu. Pogledaj, isto je ime i prezime. Čak da je poslodavac i prihvati zbog tebe, tražit će mene kao dokaz njezinih vještina i kvalifikacija. Za nekoliko dana putujemo zajedno na naše odredište i svatko mora odraditi svoj dio posla, kako bismo uspješno ostvarili zajednički cilj. Dakle, svatko od nas ovdje je jednako bitan. Svi smo mi dio jedne veće cjeline i moramo se držati zajedno. Nitko ne treba nikome ništa dokazivati, samo treba biti to što jest. Nije bitno jesmo li ovjereni, neovjereni, idemo li na sud, u općinu ili u školu, prevoditelji i sudski tumači za engleski, njemački, talijanski, slovenski i ostale jezike stvorili su nas baš takve kakvi moramo biti i ponosni su na nas. Zato, prekinite tu besmislenu svađu i pomirite se.“

Neovjereni prijevodi na engleski, njemački, talijanski, nizozemski i švedski posramili su se zbog svog osjećaja manje vrijednosti, a ovjereni prijevod na engleski je shvatio da je zbog uzbuđenja oko putovanja malo pretjerao u svom entuzijazmu. Uslijedio je muk. Svi su se međusobno pogledavali. Odjednom je ovjereni prijevod na engleski pružio životopisu svoj crveno-plavi končić za uvezivanje u znak pomirenja. Životopis ga je pogledao ravno u naslov i uvidio je da je ovjereni prijevod na engleski iskren. Na kraju je ovjereni prijevod na slovenski mudro zaključio: „Svi smo mi ispod papira samo prijevodi.“ Svi su se složili da ovjereni prijevod na slovenski, kojeg je sastavio sudski tumač za slovenski i ovjereni prijevod na njemački, kojeg je sastavio sudski tumač za njemački imaju pravo te su u znak odobravanja kimnuli svojim listovima.

Od tada su prijevodi živjeli u Orbiti mirno i sretno, a tako je i dan danas. Ne vjerujete? Dođite u Orbitu i uvjerite se sami.

U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na: info@orbitaprijevodi.com.

AUDIOVIZUALNO PREVOĐENJE

Audiovizualno prevođenje (AVP) izraz je koji se koristi za označavanje prevođenja verbalnih sastavnica s jednog jezika na drugi sadržanih u audiovizualnim djelima i proizvodima. Igrani filmovi, televizijski programi, kazališne predstave, mjuzikli, opera, web stranice i videoigre samo su neki primjeri velikog raspona dostupnih audiovizualnih proizvoda koji zahtijevaju prijevod. Kao što riječ sugerira, audiovizualne snimke napravljene su da se istovremeno čuju (audio) i vide (vizualno), ali prije svega se podrazumijeva da ih se vidi.

Općenito razlikujemo tri vrste audiovizualnih prijevoda: sinkronizacija, titlovanje i voice-over sinkronizacija.

U filmu, sinkronizacija je općeniti termin koji se referira na tehnički postupak obrade zvučnoga filma, naknadno studijsko fonografsko snimanje dijaloga i šumova u sinkroniji s filmsko-prizornim izvorima zvuka. Njome se ili nadoknađuju loše izvorne zvučne snimke ili se zvučno dorađuju postojeće. No kada govorimo o audio vizualnom prevođenju, termin označava naknadno prijevodno sinkroniziranje zamjenskim glasovima domaćih glumaca. Dakle, originalni glasovi na jednom jeziku zamijenjeni su s glasovima drugih glumaca na drugom jeziku.

Voice-over sinkronizacija, s druge strane, je vrsta sinkronizacije u kojoj su originalni glasovi i dalje prisutni u djelu, no isto tako su utišani te je snimljen novi glas na željenom jeziku preko originala.

Nadalje, pri titlovanju izvorni jezik, kao i u voice-over sinkronizaciji, ostaje prisutan u audio-vizualnom dokumentu no u ovom slučaju tom istom djelu pridodani su titlovi, tj. tekstualni prijevod na dnu slike. Na taj način, novoj publici je omogućeno razumijevanje originalnog audio vizualnog dokumenta bez značajnih promjena samog dokumenta.

No koji je od ovih postupaka prijevoda najbolja opcija za razumijevanje audio vizualnih djela? Odgovori na ovo pitanje su raznoliki budući da preferencija ljudi za sinkronizirana djela ili titlove uvelike ovisi gdje i u kakvoj kulturi su odrasli, odnosno, jesu li odrasli gledajući filmove, televiziju, igrajući videoigre itd. koji su bili sinkronizirani na njihov jezik ili su sadržali titlove. Ako npr. upitate prosječnu osobu u Hrvatskoj preferira li sinkronizirane filmove ili filmove s titlovima, gotovo je sigurno da će prednost dati titlovima, dok u zemljama poput Italije ili Njemačke koje imaju dugotrajnu tradiciju sinkronizacije na vlastiti jezik, odgovor će najvjerojatnije biti naklonjen sinkroniziranim djelima.

Gledajući objektivno, oboje imaju svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti sinkronizacije leže u činjenici da takva vrsta audio vizualnog prijevoda omogućava gledatelju-slušaocu da se fokusira na cijeli audiovizualni materijal umjesto da svoju pažnju usmjeri samo na čitanje titlova. Sinkronizacija je isto tako najpoželjnija u slučaju prijevoda djela poput filmova i serija za djecu koja još ne znaju čitati.

S druge strane, nedostaci sinkronizacije su gubitak originalnih glasova što može utjecati na smanjenje kvalitete lokaliziranog materijala ako sinkronizacija na željenom jeziku nije obavljena na dovoljno kvalitetan način. Sinkronizacija je također skupa što čini titlovanje poželjnijom opcijom u mnogim zemljama širom svijeta.

Voice-over sinkronizacija na neki je način zlatna sredina između obične sinkronizacije i titlovanja; u voice-over sinkronizaciji, naime, ne gubi se originalan zvučni zapis te su novi glasovi tek nadodani, poput titlova.  No ne računajući dokumentarce i određene reportaže u kojima je ovaj tip audiovizualnog prijevoda čest, voice-over sinkronizacija nije previše popularna; tek jedan glas se koristi za prijevod više originalnih glasova što mnogi ljudi smatraju monotono i neprirodno.

Bilo kako bilo, svo audiovizualno prevođenje nosi sa sobom određene izazove kao i druge vrste prijevoda. Jedan od najvećih izazova je ograničenost, jer se za razliku od pisanog prijevoda, u audiovizualnom prevođenju ne može se ići u širinu i unedogled objašnjavati značenje pojedinih izraza budući da sve mora stati u određen, vrlo mali vremenski okvir.

Primjerice, pri titlovanju, prevoditelji su usko ograničeni brojem znakova koje mogu upotrijebiti u određenom vremenskom intervalu. Hrvatska radiotelevizija, npr., ima precizno određena pravila za oblikovanje titlova na njihovom programu. Neka od tih pravila su:

  • titlovi moraju biti u jednom od formata: .pns, .stl, .srt
  • vrsta i veličina fonta koje HRT preporučuje: Arial, veličina 42 za SD te 67 za HD
  • pozadina titlova mora biti transparentna 60%
  • maksimalno su dopuštene dvije linije u titlu
  • u jednoj liniji može biti najviše 37 znakova
  • pozicioniranje titlova mora biti horizontalno centrirano na sredini, a vertikalno na dnu slike unutar sigurnosnog područja (safe area).

S druge strane, pri sinkronizaciji se, osim na vremensko ograničenje, mora paziti i na to da svaka izgovorena rečenica odgovara svakom liku na filmu ili u seriji. Prevoditelji također pri sinkronizaciji mogu naići na poteškoće ako se nađu, primjerice, u situaciji gdje je prijevod originalne izjave dulji nego u originalu jer se tada ne može postići uvjerljiva sinkronija između vizuala i zvuka. Stoga prevoditelji moraju biti izuzetno sposobni sažeti prijevod do te mjere da odgovara vizualnom prikazu, a bez da izgube originalni smisao zvučnog dijela.

U Hrvatskoj je danas sinkronizacija animiranih filmova i serija, pa čak i igranih filmova za djecu, potpuno uobičajena i više nije toliki „bauk“ kao što je bila prije 20ak godina, a zahvaljujući globalizaciji i sve većoj povezanosti na internetu, titlovanje  postaje sve zastupljenije u zemljama koje su se dosad pretežno oslanjale samo na sinkronizaciju. Na popularnoj streaming platformi Netflix, tako danas ljudi iz različitih regija mogu uživati u širokoj lepezi filmova i serija na različitim jezicima i putem sinkronizacije i titlova.

Naposljetku, kao i svaka vrsta prevođenja, audiovizualno prevođenje ima važnu ulogu u povezivanju i približavanju različitih jezika i kultura, a ukoliko ste Vi baš ta osoba kojoj je potrebna određena usluga prijevoda, bilo to audiovizualno, usmeno ili pisano prevođenje, običan prijevod ili prijevod sudskog tumača, sa ili na slovenski, srpski, njemački, engleski, ili bilo koji drugi jezik, kontaktirajte našu prevoditeljsku agenciju Orbita ili posjetite naš ured u Zagrebu ili Kastvu te ćemo učiniti sve da dobijete kvalitetnu i povoljnu uslugu prijevoda kakva Vam je potrebna!

Ured u Zagrebu: Martićeva 67/2. kat, kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, e-poštom: zagreb@orbitaprijevodi.com,

Ured u Rijeci: Ćikovići 109, Kastav, kontakt br.: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-pošta: info@orbitaprijevodi.com.

Njemački je zbilja (ne)ozbiljan jezik

Njemački slovi kao težak i ozbiljan jezik, a za Nijemce se kaže da nemaju smisla za humor. No, je li to zaista tako? Istina je da je njemačka gramatika zahtjevna i da se onima koji ne poznaju njemački zavrti u glavi od njemačkih složenica i da brzo odustanu od pokušaja njihovog pravilnog izgovaranja. Međutim, jezik ne čine samo gramatika i vokabular. Jezik odražava kulturu i duh jednog naroda, u njemu je pohranjena njegova prošlost te se on svakodnevno obogaćuje i živi s narodom i u narodu. Njemački, kao i svaki drugi jezik, sadrži brojne neobične i maštovite metaforičke izraze, koji se teško prevode i koje u svoj semantičkoj raskoši mogu doživjeti samo izvorni govornici tog jezika. U prijevodu se, naime, izgubi dio šarma tih riječi. Doslovni prijevod ispadne često šaljiv ili ironičan, ali dobro ocrtava životnu svakodnevicu, koja je ispunjena kako ugodnim i lijepim, tako i nepovoljnim i teškim događajima.

Nijemci su poznati po svojim kvalitetnim automobilima i različitim industrijskim proizvodima te po odgovornom i preciznom obavljanju posla. Njemački filozofi su vrlo cijenjeni, a preporučuje se da se njihova djela čitaju u originalu, jer prijevod ne može u potpunosti obuhvatiti značenje njihovih misli. No, ponekad si treba dati oduška i omogućiti si malo neozbiljnosti, jer na kraju krajeva, život je često prepun ironije i neočekivanih obrata. Njemački komičar Karl Valentin je izjavio, da svaka stvar ima tri strane: pozitivnu, negativnu i komičnu. Slijedi mali izbor iz bogatog repertoara neobičnih njemačkih umotvorina:

Feierabend

Doslovno značenje ove riječi je večernja zabava ili tulum (Abend / večer; Feier / proslava, svečanost). To je zapravo pozdrav, kojeg Nijemci upućuju svojim kolegama na poslu na kraju radnog dana i na taj način im zažele ugodan ostatak dana (einen schönen Feierabend), a ne dobar provod u večernjem izlasku, premda svatko sam odabire kako će provesti vrijeme nakon posla. Neki odu odmah kući, a neki se zaista odu zabavljati. Možda Nijemci zapravo toliko jedva čekaju kraj radnog dana, da im je to dovoljan razlog za „slavlje“. Ipak nije sve u poslu, pa tako i Nijemci kao poznati radoholičari trebaju odmora.

Warmduscher / Schattenparker

Ove dvije riječi imaju slično značenje, a označavaju ljude koji teško izlaze iz komforne zone, koji se plaše izazova i promjena ili su jednostavno lijeni poduzeti nešto. Warmduscher (warm / toplo; duschen / tuširati se) u doslovnom je značenju „onaj koji se tušira toplom vodom“, a Schattenparker (Schatten / sjena; parken / parkirati) doslovno označava „onoga, koji se parkira u sjeni“. Postoji još sinonima za ove riječi, koji bi se mogli prevesti kao „onaj koji nosi čarape u sandalama“ (u ovom izrazu su Nijemci zapravo ironični sami prema sebi), „onaj koji tijekom gledanja nogometne utakmice pije čaj od kamilice“ (kada u hrvatskom želimo reći da je nešto dosadno i neuzbudljivo kažemo da je nešto „prava kamilica“) ili „onaj koji baca grude snijega u rukavicama“ (takva osoba ne posjeduje hrabrost i izdržljivost). Ove riječi imaju pogrdno značenje i sadrže kritiku upućenu prema nekome. No, ako se bolje razmisli, za vrijeme vrućih ljetnih dana pametno je parkirati automobil u sjeni, a duže tuširanje toplom vodom psihički i fizički opušta organizam. Ili drugim riječima, treba procijeniti kada je vrijeme za akciju, a kada se bolje povući i pričekati.

Kummerspeck

Zasigurno ne postoji osoba, koja nije barem jednom pronašla ili pokušala pronaći utjehu u hrani. Prirodno težimo zaštiti i sigurnosti, a omiljena hrana nam u teškim trenucima upravo to pruža. Tako dolazi do trenutačnog osjećaja ugode, ali i nakupljanja masnih naslaga, odnosno neželjenih kilograma. Dakle, kada smo emocionalno iscrpljeni i ispražnjeni, posežemo za hranom, što se negativno odražava na naše zdravlje i na našu liniju (Kummer / jad, bol, briga; Speck / salo). Oduprite se iskušenju i pokušajte svoje loše emotivno stanje izliječiti drugim sredstvima, a ne hranom, jer ćete se „sala jada“ kasnije teško riješiti.

Hüftgold

Ova riječ također označava fizički rezultat prekomjernog uživanja u jelu, iako zvuči mnogo ljepše i privlačnije (Hüfte / bok; Gold / zlato). Iako je posjedovanje zlatnih rezervi san svakog pojedinca, ovoga „zlata“ poželjet ćete se što prije riješiti. S druge strane, možda se Nijemci, koristeći ovaj blaži izraz, ne žele riješiti svog zlata, jer su se previše „vezali“ za njega (i ono za njih). To je i savršen izgovor za odgađanje promjene prehrambenih navika ili početka vježbanja, jer nije tako jednostavno „iskopati zlato“.

Verschlimmbesserung

Ova neobična riječ pokazuje koliko su Nijemci precizni u označavanju određenih stvari i pojava. Naizgled je ova riječ oksimoron (Verbesserung / poboljšanje; schlimm / loše), ali sasvim je moguće i razumljivo njezino značenje u stvarnim životnim okolnostima. Ponekad u našoj želji da popravimo i doradimo nešto, konačan rezultat bude lošiji, nego što smo to htjeli ili očekivali. Nije čudo da su Nijemci, koji su poznati perfekcionisti, skovali ovaj izraz. Nijemci su puni poduzetničkog duha, u stanju su primijetiti sitne nijanse i nisu zadovoljni, kada stvari ne ispadnu kako su zamišljali. Kada pretjeraju u svom perfekcionizmu, najbolje se mogu opravdati ovim izrazom.

Kopfkino

Vrtite li često u glavi neki svoj film ili živite li u svom filmu, onda će vam ovaj izraz biti sasvim razumljiv. Onaj koji posjeduje Kopfkino (Kopf / glava; Kino / kino) izuzetno je maštovit i sklon intenzivnom doživljavanju svijeta oko sebe. Ponekad u tome može i pretjerati te izgubiti na neko vrijeme kontakt sa stvarnim svijetom. Sposobnost imaginacije može biti korisna u umjetničkim i kreativnim zanimanjima, a ponekad može i poslužiti, da barem nakratko pobjegnemo od surove realnosti. Dakle, bez obzira jeste li filmofil ili ne, pustite si neki dobar film u svojoj glavi, ali nastojte izbjeći trilere i horore.

Schnapsidee

Kada smo pod utjecajem alkohola, na pamet nam mogu pasti neobične ideje, koje nam se u takvom pripitom stanju čine smislene, međutim one su zapravo potpuno neupotrebljive. Ovaj izraz (Schnaps / alkohol; Idee / ideja) označava ideje inspirirane alkoholom, ali i one ideje, koje smislimo u trijeznom stanju, a koje su toliko loše ili sulude, da se čini kao da su nastale dok smo bili u pijanom stanju. Nijemci su poznati po ispijanju velikih količina piva, a niti druge vrste alkohola im nisu mrske, pa tako zasigurno često imaju priliku razviti takvu vrstu ideja. „Alkoholne ideje“ mogu biti kreativne i zabavne, ali u njima ne treba pretjerivati.

Torschlusspanik

Jeste li ikada imali osjećaj da će Vas prikliještiti vrata, nakon što ste brzo uletjeli u tramvaj ili autobus? Ovaj izraz nema veze s time, ali osjećaj je podjednako neugodan. Izraz je sastavljen od tri riječi (Tor / vrata; Schluss / kraj, svršetak; Panik / panika), a označava strah, da nam ističe vrijeme za ostvarivanje određenih stvari i planova. Ovaj strah se može pojaviti u bilo kojem životnom razdoblju, iako se često veže uz „krizu srednjih godina“. U nekim slučajevima radi se samo o našoj nesigurnosti, nestrpljivosti ili trenutačnom nezadovoljstvu, no ponekad taj osjećaj može ukazivati na dublje psihološke probleme. Ako Vas muči „panika od zatvaranja vrata“, razmislite malo jesu li to uopće vrata, kroz koja biste trebali proći.

Brückentag / Zwickeltag

Hrvati jako vole produžene vikende i vrlo su domišljati u spajanju neradnih dana, ali ni Nijemci nemaju ništa protiv takvih spajanja, ali pritom koriste puno slikovitije izraze. Šteta je da između praznika i vikenda ostane koji radni dan, pa ga je zato najbolje „premostiti“ (Brücke / most; Tag / dan) ili ga „prišiti“ (Zwickel / ušitak, Tag / dan) među neradne dane. Nijemci su vrsni građevinski stručnjaci, a talentirani su i za dizajniranje, pa im takvi „poduhvati“ ne predstavljaju nikakav problem.

der innere Schweinehund

Kada moramo napraviti nešto što nam je teško ili za što nemamo volje, skloni smo odugovlačiti ili ostaviti obavljanje tog zadatka za neki drugi dan. Ponekad nas jednostavno nadvlada lijenost, a zatim se osjećamo loše i predbacujemo sebi zbog nedovoljno čvrste volje i odlučnosti. Ovaj izraz (innerer / unutarnji; Schwein / svinja; Hund / pas) srodan je pojmu prokrastinacije, a nemoguće ga je doslovno prevesti s njemačkog. Izraz Schweinehund potječe iz srednjovjekovnog lovačkog žargona, a označava psa, koji je ganjao i slijedio divlje svinje. Ova riječ se početkom 19. stoljeća počela koristiti kao pogrdan izraz za cinične i zlobne ljude. Danas ovaj „pas“ obitava u svakom od nas te njuši i vreba naše slabosti. Ništa se strašno neće dogoditi, ako nas tu i tamo ulovi, ali trebali bi ipak nastojati što češće mu se suprotstavljati i pokazati mu tko je pravi „gazda“.

Dünnbrettbohrer

Nijemci i građevina neraskidivo su povezani, a to svjedoči i ovaj izraz (dünn / tanko; Brett / ploča; Bohrer / bušilica, bušitelj), koji slikovito opisuje jednu vrstu ljudi. „Bušitelj tankih ploča“ je osoba koja izbjegava teške i zahtjevne stvari, ide linijom manjeg otpora i želi si, prilikom obavljanja nekog posla, što je više moguće olakšati. Slikovito rečeno, kada se pojavi neka deblja ploča, takva osoba je lijena promijeniti nastavak za bušilicu, pa zadatak bušenja deblje ploče prepušta drugima. No, na taj način se ne može učiti i napredovati, pa je bolje koristiti što veći broj „nastavaka“ (vještina) prilikom izvršavanja nekog zadatka, koji su nam trenutno dostupni u našoj „kutiji za alat“ (našoj svijesti).

Nasenfahrrad

Što imaju zajedničkog bicikl i naočale? Nijemcima nije bio problem uočiti sličnosti (Nase / nos; Fahrrad / bicikl). Naočale imaju dva stakla, smještena u okvire, a bicikl ima dva kotača, izvana obrubljena gumom. Oba pomagala nam olakšavaju život, pri čemu nam naočale omogućuju oštar i jasan pogled na svijet, a bicikl nam omogućuje brže kretanje po tom svijetu. Razlika je u tome, da oni koji nose „bicikl za nos“ ne moraju brinuti gdje će ga parkirati. Ovaj se izraz najčešće koristi u nazivu optičke radnje.

Ako Vam bude bio potreban prijevod sličnih „neprevodivih“ izraza s njemačkog ili nekog drugog stranog jezika, naša agencija Orbita potrudit će se da Vam osigura prijevod u duhu izvornog jezika.

Na raspolaganju su Vam naši uredi u Zagrebu i Rijeci. U Zagrebu nas možete posjetiti na adresi Martićeva 67, možete nas nazvati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053 ili nam poslati e-mail na: zagreb@orbitaprijevodi.com.

U Rijeci nas možete posjetiti na adresi Ćikovići 109, Kastav, kontaktirati nas na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932 te nam poslati e-mail na info@orbitaprijevodi.com.

PISMO: KRATKA POVIJEST OD ZAPADA DO ISTOKA

Pisanje je sastavni dio bilo kojeg jezika i možda je upravo jedna od najcjenjenijih vještina koju su ljudi ikad razvili. Ako ste jezikoslovac, pisanje će biti sastavni dio vašeg rada, bilo da prevodite romane ili pišete bilješke koje ćete ponijeti sa sobom na tumačenje. Čak i ako se ne bavite jezikom kao stručnjak, pisanje sigurno i dalje igra veliku ulogu u vašem životu jer ipak, znanje pisma potrebno nam je u raznovrsnim prilikama; od sastavljanja popisa za shopping, pa do objavljivanja sadržaja na društvenim mrežama.

Pisanje, za razliku od govora za koji imamo urođenu predispoziciju, je vještina koju su ljudi sami morali steći. Smatra se da se govorni jezik razvio desetke tisuća godina prije pisane forme. S druge strane, dokazi o najranijim korijenima pisanja potječu iz oko 3000. g. pr. Kr., u Egiptu i Mezopotamiji, a odvojeno otprilike u isto vrijeme u Kini. Kao jedno od najranijih pisama, najpoznatije je klinasto pismo ili klinopis kojim su se služili drevni Sumerani. Klinastim pismom pisalo se po glinenim pločicama, a  otisci su imali oblik klina, po čemu je samo pismo i dobilo ime.

No možda će vas iznenaditi manje poznata činjenica o postojanju jednog ranijeg pra-pisma otkrivenog u našoj regiji – vinčanskih simbola. Naime, u Vinči kraj Beograda otkriveni su ostaci keramike i oruđa koji se pripisuju vinčanskoj kulturi, prapovijesnoj kulturi kasnog neolitika i ranog neolitika, od između 5300. i 4400. pr. Kr. koju je otkrio srbijanski arheolog Miloje Vasić 1908. godine.

Vinčanski simboli pronađeni su na fragmentima posuda i figura oko 5000 g. pr. Kr, te iako se mnogi povjesničari slažu kako ti simboli ne predstavljaju pismo u pravom smislu te riječi, ovi simboli ipak su bili važna preteča budućim sustavima pisanja na ovim prostorima.

Dakako, ako govorimo o pismima s naših prostora, ne možemo ne spomenuti glagoljicu i ćirilicu. Glagoljica je staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Autori ovog pisma su Ćiril i Metod, bizantski misionari koji su na osnovi jezika makedonskih Slavena iz okolice Soluna sastavili prilagođeno pismo i prevodili crkvene knjige.

Bašćanska ploča, jedan od najpoznatijih i najstariji starohrvatskih spomenika, pisana je upravo na glagoljici te predstavlja najvrjedniji spomenik rane hrvatske povijesti.

Ćirilica, s druge strane, je pismo koje je osmišljeno nakon glagoljice kako bi se Sveto Pismo približilo slavenskim narodima na balkanskom poluotoku. Naime, glagoljica je bila dosta složena, pa su učenici Ćirila i Metoda stvorili novo pismo koristeći grčki alfabet, dok su slova tipična za slavenske jezike i koja ne postoje u grčkom pismu ostala u izvornom obliku iz glagoljice. Glagoljica se u moderno vrijeme više ne koristi, no ćirilica se do dana današnjega zadržala u mnogim državama istočne Europe, te sjeverne i središnje Azije poput Rusije, Srbije i Kazahstana.

Najrasprostranjenije pismo danas zasigurno je latinica. Preteča latinice, ali i aramejskog pisma i grčkog alfabeta bila je fenička abeceda. Sustav je koristio simbole za predstavljanje suglasnika, a putujući trgovci koji su ga koristili za vođenje evidencije proširili su ga po Sredozemlju. Feničko se pak pismo razvilo iz staroegipatskih hijeroglifa, pisma koja se sastojalo od mješavine znakova koji su predstavljali glas ili slog te logograma, znakova koji su predstavljali po jednu riječ ili pojam.

Pričamo li o logogramima, neizbježno je okrenuti se k istoku i spomenuti kinesko pismo ili hànzì. Kinesko pismo smatra se najstarijim kontinuirano korištenim sustavom pisanja na svijetu. Postoji već oko 3000 godina, a zahvaljujući širokoj rasprostranjenoj uporabi u istočnoj Aziji, smatra se jednim od najučestalije korištenih pisama. Zbog povijesnog utjecaja Kine na Japan, kineski znakovi koriste se i u japanskom jeziku gdje se nazivaju kanji [kandži], a koriste se uz još dva slogotvorna pisma pod nazivom hiragana i katakana koja su se također razvila iz kineskog hànzìja. Ako mislite da je naučiti tri pisma zahtjevan posao, zaprepastit će vas činjenica da ako želite znati pročitati novine na japanskom, trebat će vam znanje od otprilike čak 2000 kanji znakova.

Za zapadnjake naviknute na sustave pisanja gdje broj znakova u pismu ne prelazi dvoznamenkasti broj, učenje istočnoazijskih jezika može predstavljati znatan pothvat, no ako pak želite naučiti korejski, možete odahnuti jer se Korejci koriste hangulom, odnosno, abecedno-slogotvornim pismom koje je po predaji 1446. načinio kralj Sejong [Sedžon] koje ima 51 znak koji se geometrijski slažu u slogotvorne cjeline.

Ako se kojim slučajem nađete u situaciji da Vam treba pomoć pri odgonetavanju značenja dokumenta pisanog Vama nerazumljivim pismom, nebitno radi li se o ćirilici, hangulu ili kanji znakovima, uvijek se možete obratiti našoj agenciji Orbita te ćemo Vam pomoći pronaći vrsne prevoditelje ili sudske tumače koji će Vam pružiti usluge prijevoda i transliteracije na željeni jezik i pismo.

Možete nas pronaći u Martićevoj 67 (Zagreb) ili nas kontaktirati na br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci možete pronaći na adresi – Ćikovići 109, Kastav, a kontaktirati na br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.