Orbita prijevodi | talijanski jezik

Audiovizualno prevođenje (AVP) izraz je koji se koristi za označavanje prevođenja verbalnih sastavnica s jednog jezika na drugi sadržanih u audiovizualnim djelima i proizvodima. Igrani filmovi, televizijski programi, kazališne predstave, mjuzikli, opera, web stranice i videoigre samo su neki primjeri velikog raspona dostupnih audiovizualnih proizvoda koji zahtijevaju prijevod. Kao što riječ sugerira, audiovizualne snimke napravljene su da se istovremeno čuju (audio) i vide (vizualno), ali prije svega se podrazumijeva da ih se vidi.

Općenito razlikujemo tri vrste audiovizualnih prijevoda: sinkronizacija, titlovanje i voice-over sinkronizacija.

U filmu, sinkronizacija je općeniti termin koji se referira na tehnički postupak obrade zvučnoga filma, naknadno studijsko fonografsko snimanje dijaloga i šumova u sinkroniji s filmsko-prizornim izvorima zvuka. Njome se ili nadoknađuju loše izvorne zvučne snimke ili se zvučno dorađuju postojeće. No kada govorimo o audio vizualnom prevođenju, termin označava naknadno prijevodno sinkroniziranje zamjenskim glasovima domaćih glumaca. Dakle, originalni glasovi na jednom jeziku zamijenjeni su s glasovima drugih glumaca na drugom jeziku.

Voice-over sinkronizacija, s druge strane, je vrsta sinkronizacije u kojoj su originalni glasovi i dalje prisutni u djelu, no isto tako su utišani te je snimljen novi glas na željenom jeziku preko originala.

Nadalje, pri titlovanju izvorni jezik, kao i u voice-over sinkronizaciji, ostaje prisutan u audio-vizualnom dokumentu no u ovom slučaju tom istom djelu pridodani su titlovi, tj. tekstualni prijevod na dnu slike. Na taj način, novoj publici je omogućeno razumijevanje originalnog audio vizualnog dokumenta bez značajnih promjena samog dokumenta.

No koji je od ovih postupaka prijevoda najbolja opcija za razumijevanje audio vizualnih djela? Odgovori na ovo pitanje su raznoliki budući da preferencija ljudi za sinkronizirana djela ili titlove uvelike ovisi gdje i u kakvoj kulturi su odrasli, odnosno, jesu li odrasli gledajući filmove, televiziju, igrajući videoigre itd. koji su bili sinkronizirani na njihov jezik ili su sadržali titlove. Ako npr. upitate prosječnu osobu u Hrvatskoj preferira li sinkronizirane filmove ili filmove s titlovima, gotovo je sigurno da će prednost dati titlovima, dok u zemljama poput Italije ili Njemačke koje imaju dugotrajnu tradiciju sinkronizacije na vlastiti jezik, odgovor će najvjerojatnije biti naklonjen sinkroniziranim djelima.

Gledajući objektivno, oboje imaju svoje prednosti i nedostatke.

Prednosti sinkronizacije leže u činjenici da takva vrsta audio vizualnog prijevoda omogućava gledatelju-slušaocu da se fokusira na cijeli audiovizualni materijal umjesto da svoju pažnju usmjeri samo na čitanje titlova. Sinkronizacija je isto tako najpoželjnija u slučaju prijevoda djela poput filmova i serija za djecu koja još ne znaju čitati.

S druge strane, nedostaci sinkronizacije su gubitak originalnih glasova što može utjecati na smanjenje kvalitete lokaliziranog materijala ako sinkronizacija na željenom jeziku nije obavljena na dovoljno kvalitetan način. Sinkronizacija je također skupa što čini titlovanje poželjnijom opcijom u mnogim zemljama širom svijeta.

Voice-over sinkronizacija na neki je način zlatna sredina između obične sinkronizacije i titlovanja; u voice-over sinkronizaciji, naime, ne gubi se originalan zvučni zapis te su novi glasovi tek nadodani, poput titlova. No ne računajući dokumentarce i određene reportaže u kojima je ovaj tip audiovizualnog prijevoda čest, voice-over sinkronizacija nije previše popularna; tek jedan glas se koristi za prijevod više originalnih glasova što mnogi ljudi smatraju monotono i neprirodno.

Bilo kako bilo, svo audiovizualno prevođenje nosi sa sobom određene izazove kao i druge vrste prijevoda. Jedan od najvećih izazova je ograničenost, jer se za razliku od pisanog prijevoda, u audiovizualnom prevođenju ne može se ići u širinu i unedogled objašnjavati značenje pojedinih izraza budući da sve mora stati u određen, vrlo mali vremenski okvir.

Primjerice, pri titlovanju, prevoditelji su usko ograničeni brojem znakova koje mogu upotrijebiti u određenom vremenskom intervalu. Hrvatska radiotelevizija, npr., ima precizno određena pravila za oblikovanje titlova na njihovom programu. Neka od tih pravila su:

titlovi moraju biti u jednom od formata: .pns, .stl, .srt
vrsta i veličina fonta koje HRT preporučuje: Arial, veličina 42 za SD te 67 za HD
pozadina titlova mora biti transparentna 60%
maksimalno su dopuštene dvije linije u titlu
u jednoj liniji može biti najviše 37 znakova
pozicioniranje titlova mora biti horizontalno centrirano na sredini, a vertikalno na dnu slike unutar sigurnosnog područja (safe area).

S druge strane, pri sinkronizaciji se, osim na vremensko ograničenje, mora paziti i na to da svaka izgovorena rečenica odgovara svakom liku na filmu ili u seriji. Prevoditelji također pri sinkronizaciji mogu naići na poteškoće ako se nađu, primjerice, u situaciji gdje je prijevod originalne izjave dulji nego u originalu jer se tada ne može postići uvjerljiva sinkronija između vizuala i zvuka. Stoga prevoditelji moraju biti izuzetno sposobni sažeti prijevod do te mjere da odgovara vizualnom prikazu, a bez da izgube originalni smisao zvučnog dijela.

U Hrvatskoj je danas sinkronizacija animiranih filmova i serija, pa čak i igranih filmova za djecu, potpuno uobičajena i više nije toliki „bauk“ kao što je bila prije 20ak godina, a zahvaljujući globalizaciji i sve većoj povezanosti na internetu, titlovanje postaje sve zastupljenije u zemljama koje su se dosad pretežno oslanjale samo na sinkronizaciju. Na popularnoj streaming platformi Netflix, tako danas ljudi iz različitih regija mogu uživati u širokoj lepezi filmova i serija na različitim jezicima i putem sinkronizacije i titlova.

Naposljetku, kao i svaka vrsta prevođenja, audiovizualno prevođenje ima važnu ulogu u povezivanju i približavanju različitih jezika i kultura, a ukoliko ste Vi baš ta osoba kojoj je potrebna određena usluga prijevoda, bilo to audiovizualno, usmeno ili pisano prevođenje, običan prijevod ili prijevod sudskog tumača, sa ili na slovenski, srpski, njemački, engleski, ili bilo koji drugi jezik, kontaktirajte našu prevoditeljsku agenciju Orbita ili posjetite naš ured u Zagrebu ili Kastvu te ćemo učiniti sve da dobijete kvalitetnu i povoljnu uslugu prijevoda kakva Vam je potrebna!

Ured u Zagrebu: Martićeva 67/2. kat, kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385; (0)1 2018 053, e-poštom: zagreb@orbitaprijevodi.com,

Ured u Rijeci: Ćikovići 109, Kastav, kontakt br.: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-pošta: info@orbitaprijevodi.com.

Hrvatska – europski dragulj u središtu starog kontinenta. Portret s tisuću lica, satkan od zaštićenih materijalnih i nematerijalnih, kulturnih i povijesnih znamenitosti, koje datiraju iz doba prapovijesti pa sve do novije povijesti. Hrvatska je zemlja bogata raznovrsnošću prirodnih ljepota gdje svaka za sebe priča određenu unikatnu priču. Klimatski raznovrsna, uspješno vlada svim godišnjim dobima, a geografske boje dijeli na sofisticirani sjever, moderni zapad, živopisan istok te temperamentni jug. Hrvatska je zemlja s istančanim okusom za vrhunsku i raznobojnu gastronomiju, tradicijska pića, a dom je i brojnih izuma poput izmjenične struje, padobrana, turbine, penkale, kravate i ostalih. Srčanost i ponos je ono što karakterizira prosječnog Hrvata, koji poštuje tradiciju, ali i raznolikost oko sebe. Zemlja je i sportskih talenata od nogometa preko dvoranskih sportova poput gimnastike, atletike, vodenih i zimskih sportova te umjetnički i kulturno uzvišena. Stoga, zbog svega navedenog, možemo tvrditi kako Hrvatska izaziva popriličan interes javnosti, i to još zahvaljujući turizmu koji promocijom svih prirodnih i kulturnih blagodati utječe na osviještenost i interes mnogih segmenata tržišta.

Ipak, zbog utjecaja mnogih drugih naroda kroz povijest, možemo kazati kako je Hrvatska prigrlila brojne navike u ponašanju i značajkama u jeziku koji izvorno ne potječu s naših prostora. Hrvatska zajedno sa Slovenijom, BiH, Crnom Gorom, Srbijom, Makedonijom, Mađarskom, Slovačkom, Češkom, Bugarskom, Rusijom i sl. dijeli verbalne i pisane sličnosti, a razumijevanje je vrlo dobro ili gotovo idealno. Tako je primjerice mađarizam/hungarizam zbog povijesnih okolnosti, vjerojatno i najzastupljeniji s posuđenicama uz slavizme kada razmatramo prostor bliži Hrvatskoj. Neki od mađarizma su: „bunda“ (krzneni kaput) „lopov“ (kradljivac), „soba“ (prostorija) i sl.

S nešto daljeg, orijentalnog područja poput Turske, prisvojili smo riječi i žargonizme za koje se ne koriste hrvatske inačice riječi ili one gotovo ne postoje. Neki od usvojenih prilagođenica (turcizma) su: „čaj“ (topli biljni/voćni napitak), „šećer“ (slador), „džezva“ (posuda za kuhanje napitaka), „džep“(-ušiven/našiven tkaneni dio na odjeći), „sat“ (ura), „bećar“ (mladi neženja, samac, veseljak) i sl., kao i pristranost Hrvata kavi/čaju i provođenju vremena „na kavi“. No na tipičan hrvatski način 😊.

Brojne suvremene europske države također su, kroz povijest, utjecale na hrvatski jezik. Jedna je tih zemalja je i Njemačka, od koje smo, osim, ljubavi prema pivu i ostalim pivskim prerađevinama, i perec pecivima, usvojili i mnoge njemačke izraze poput: „beštek“ (pribor za jelo), „čušpajz“ (varivo), „fen“ (sušilo za kosu), „rikverc“ (unatrag) itd. Procjenjuje se kako u hrvatskom jeziku ima između 2000 i 3000 germanizma koje Hrvati koriste u svakodnevnoj komunikaciji, što je značajna zastupljenost. Nadalje, brojne riječi iz engleskog jezika postale su internacionalizmi zbog tehnoloških dostignuća pa se tako i u Hrvatskoj obavezno koriste, zamjenjujući hrvatsku inačicu, poput primjerice riječi „blog“ (internetski dnevnik ili digitalni dnevnik), „brand“ (marka), „link“ (poveznica), „event“ (događaj) itd. Zatim, u pojedinim sjevernim dijelovima Hrvatske mogu se čuti i neki stari izrazi koji neodoljivo podsjećaju na engleske poput „fajn“, npr. „Ona je baš fajn“ odnosno „Ona je baš dobra“ (eng. “fine“- dobro). Osim proizvodnje visokokvalitetnih vina i sireva, poput onih u Francuskoj, Hrvati u verbalnoj komunikaciji proizvode i posuđenice iz francuskog poput „kamion“ (veliko vozilo, fran. “chamion”), „marš“ (pokret, fran. ”marche”), „šofer“ (vozač, fran. ”chaufer”), „parfem“ (miris, fran. ”parfumer“). Talijanizmi su također vrlo zastupljeni na zapadu Hrvatske odnosno u Istri, te na jugu Hrvatske tj. u Dalmaciji. Talijanizmi kao što su „barka“ (čamac), „pjat“ (tanjur), „šporko“ (prljavo), „šjor“ (gospodin) i sl., spretno su se udomaćili u narječje čakavštine i ikavske govore.

Jedan od egzotičnijih ako ne i najegzotičniji jezik uz turski je i perzijski jezik, za kojeg nemamo tuđice, ali pregledavajući mnoge znanstvene, arheološke i povijesne članke te istraživanja povjesničara i znanstvenika iz područja genetike, korisnici Interneta mogu doći do zanimljivih teorija o tome kako porijeklo Hrvata seže u doba stare Perzije uz ostale poznate, priznate i diskutabilne teorije o slavenskom podrijetlu.

Tako se prema nekim istraživanjima smatra kako ime Hrvati vuče korijen iz iranske ili arijske riječi koje se kasnije pretvorilo u „Harahwaiti“. Smatra se kako navedeni podatak datira iz 3750. godine prije Krista, a u jednom rukopisu koji datira iz 1370. pr. Kr. spominju se Hrvati i njihov jezik kao „Hurrvuhe“. Potom, ista teorija opisuje i seobu te dolazak Hrvata na današnje područje kao i prihvaćanje slavenskog jezika i naziva nakon osvajanja prostora.

Ova teorija, kao i mnoge druge, koje ugledaju svjetlo dana na brojnim portalima otvaraju brojne diskusije, no „dok je svijeta i vijeka“ bit će i utemeljenih i neutemeljenih pretpostavki. Iako je evidentno kako nas dijele brojne kulturološke, geografske, vjerske, demografske i ostale razlike, ne može se uskratiti činjenica kako i Republika Hrvatska i Republika Iran raspolažu jedinstvenim prirodnim i kulturnim ljepotama, a ljepota dobrih odnosa i komunikacije je u poštivanju i učenju istih.

Stoga, između ostalih, najčešće traženih svjetskih jezika poput engleskog, njemačkog, talijanskog, francuskog, ruskog i sl., potom regionalnih kao što su slovenski, srpski, makedonski itd., Orbita nudi i prijevode tzv. egzotičnih jezika.

U toj skupini se uz kineski, indonezijski, hindi našao i perzijski jezik, za sve građane kojima je prijevod spomenutog jezika potreban – uz pomoć naših vrsnih licenciranih prevoditelja agencija ORBITA može osigurati ovjereni prijevod svih dokumenata.

Zato svratite do nas, u Martićevu 67 (Zagreb), kontakt br.: +385(0)91 612 6784, +385 (0)1 2018 053, ili nam se javite na e-mail: zagreb@orbitaprijevodi.com.

Ured u Rijeci pronaći ćete na adresi – Ćikovići 109, Kastav, kontakt br: +385 (0)98 163 19 30, +385 (0)51 223 932, e-mail: info@orbitaprijevodi.com.

Orbita – „Navratite do nas po svoju šalicu prijevoda.“ ☕

Posts

AUDIOVIZUALNO PREVOĐENJE

Daleki rođaci: Utjecaj drugih naroda na hrvatski jezik te njihova sinergija