Prevođenje pravnih termina

Na što trebamo obratiti pažnju kod prevođenja pravnih termina? 

Prevođenje pravnih tekstova često je pravi izazov i zahtjeva iscrpnu konzultaciju zakona države na čiji jezik prevodimo, kao i njegovu detaljnu usporedbu s hrvatskim zakonima.

Pravna terminologija na određenom jeziku obuhvaća:

  1. Nazive zakona i drugih općih, posebnih i pojedinačnih pravnih akata.
  2. Pravne termine pravne znanosti.
  3. Pravne termine u svim propisima, dakle zakonima, općim, posebnim i pojedinačnim propisima, koji se kadšto razlikuju od onih iz pravne znanosti.
  4. Značenje, korištenje i razumijevanje pravnih termina u svakodnevnom govoru.
  5. Pravne termine običajnog prava.
  6. Medijsko prezentiranje pravnih termina i njihovo korištenje i značenje.

Od države do države, od kraja do kraja, od mjesta do mjesta među populacijom postoje razlike kako u označavanju pravnih fenomena, tako i u razumijevanju onoga što određeni pravni termin znači. U stručnim pravnim krugovima postoji veći sklad u označavanju i razumijevanju pravne terminologije, no ni tamo ne postoji apsolutna disciplina u značenju i razumijevanju tih termina. U određenim područjima nisu ni propisi usklađeni u tom smislu.

 

Primjer:

Prevodi se sa slovenskog jezika na hrvatski jezik. Prvo se navodi pojam na slovenskom jeziku i kad se radi o propisu navodi se službeno glasilo i njegov broj Republike Slovenije u kojem je propis objavljen, a zatim prijevod na hrvatski jezik naziva zakona i naziva službenog glasila s brojem glasila u kojem je propis objavljen te hrvatski zakon koji obrađuje predmetnu materiju sa službenim glasilom i njegovim brojem u kojem je objavljen:

–          Obligacijski zakonik ( Uradni list Republike Slovenije številka  97/2007-uradno prečiščeno besedilo in Odločba ustavnega sodišča Republike Slovenije o razveljavitvi 184. člena Obligacijskega zakonika – Uradni list Republike Slovenije številka 24/2016 )

–          Obveznopravni zakonik ( Službeni list Republike Slovenije broj 97/2007-službeni pročiščeni tekst i Odluka Ustavnog suda Republike Slovenikje o ukidanju članka 184. Obveznopravnog zakonika – Službeni list Republike Slovenije broj 24/2016; Zakon o obveznim odnosima – Narodne novine broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018 )

 

To je, dakle, situacija u koju ulaze prijevodi pravnih tekstova s jednog jezika na drugi. Takvi problemi postoje i u drugim temama prevodilačke materije, no kod prava, zbog njegovih posljedica na vrlo značajna područja ljudskog života i djelovanja, usklađenost pravnih termina i njihovih značenja unutar jezika s kojega prevodimo i jezika na koji prevodimo odnosno između različitih pravnih sustava obiju država predstavlja vrlo osjetljivo pitanje.

Kako bi se umanjio potencijalni jaz prilikom prevođenja, između pravne terminologije obiju država, potrebno je kod prevođenja potpuno i jasno istaknuti sve nazive i značenja koja se koriste u jednoj i u drugoj državi, odnosno na jednom ili drugom jeziku. Kako bi se to postiglo potrebno je paziti na sljedeće:

Prijevod termina s jednog jezika na drugi jezik služi razumijevanju značenja tog termina na jeziku na kojem se za potrebe određene fizičke ili pravne osobe obavlja prevođenje.

To vrijedi kod prevođenja, primjerice, i na naš jezik s drugog jezika i, uopće, to vrijedi generalno za sva jezična prevođenja.

Zbog toga je u prijevodu potrebno točno navesti naziv propisa/zakona na jeziku na koji se određeni pravni termin prevodi,  kako bi adresat prijevoda znao gdje može pronaći dotičnu materiju na svom jeziku. Bez toga prijevod ostaje nejasan ili samo djelomično razumljiv bez obzira na točnost prijevoda naziva određenog pravnog propisa.

Isto tako, neki pravni termin u drugom jezičnom i pravnom području može imati drukčije značenje od onoga u jeziku s kojega se prevodi. Zato treba točno utvrditi što određeni pravni termin znači na jeziku s kojeg se prevodi, kao i koje njegovo značenje na jeziku na koji se prevodi, jer bez toga prijevod nije izvršio svoju zadaću razumijevanja pravnog termina na jeziku prijevoda.

Primjer:

Treba prevesti sljedeći tekst: „javna nabava“ s hrvatskog jezika na slovenski jezik.

Javna nabava u prijevodu glasi isto – javna nabava i ima isto značenje u kolokvijalnom govoru tj. nabavljanje stvari na način da podaci o tome budu javno dostupni. Ali u pravnoj terminologiji termin „javna nabava“ na slovenskom jeziku glasi „javno naročanje“. Slovenska riječ „naročanje“ na hrvatskom jeziku glasi „narudžba“ i ima drugo značenje od riječi „nabava“. „Naročanje“ odnosno „narudžba“ na oba jezika znači naručivanje neke stvari, i to još nije nabava, nego se tek naručuje. No u Republici Sloveniji Zakon o javnoj nabavi , dakle propis koji uređuje materiju javne nabave, je Zakon o javnem naročanju. Usporedbom definicija javne nabave i javnog naročanja u navedenim zakonima u njihovim početnim člancima pokazuje se da se u pravnom smislu radi o istoznačnim termininima mada se oni u uobičajeno razgovornom jeziku razlikuju po značenju. Dakle „naročanje“ kao pravni termin odgovara našem pojmu „nabava“ dok riječ nabava na slovenskom ima isti oblik, dakle „nabava“ i isto značenje u razgovornom, kolokvijalnom jeziku, ali ne i u pravnom jeziku. Upravo zato je potrebno precizno definirati pojmove kada se prevode u pravnom kontekstu i jasno ih razgraničiti od razgovornog jezika. Teškoća može nastati i kad propis  nije dosljedan u korištenju termina pa raspolaže s više riječi odnosno pojmova da izrazi jedno te isto značenje što može izazvati zabunu, pogotovo kad u samom nije propisu precizno definirano. To bi  tražilo daljnja pojašnjenja u samom prijevodu što često prelazi okvire u kojima se prijevod treba kretati. No osnovno objašnjenje je nužno za kvalitetu prijevoda i u njega ulaze relevantni pojmovi, koji s jezičnog stanovišta i u razgovornom i u pravnom smislu trebaju biti prezentirani na razumljiv način.

 

To sve traži obradu terminologije, kako u području pravne znanosti, tako i u tekstovima propisa obaju jezika. Odlučujuće je značenje termina u pravnim propisima jezika izvornika jer se oni primjenjuju na situacije u kojima se nalaze adresati prijevoda, a pravna znanost služi da se dodatno pojasne određena značenja koja u propisima nisu dovoljno jasno ili dovoljno iscrpno izložena. Ako dva ili više propisa različito definiraju neki pravni termin onda treba naznačiti ta različita značenja i uputiti na primjenu pravnih pravila o tumačenju takvih situacija, i u jeziku s kojega se prevodi, i u jeziku na koji se prevodi, s time da su ta pravila za europsko kontinentalno pravo univerzalna i izviru iz rimskog prava.

Primjer:

Karakterističan je pojam vlasništva u rimskom pravu iz kojeg proizlaze naša shvaćanja vlasništva. Latinski izrazi za vlasništvo su „dominium“ i „proprietas.“ Normiranje je u rimskom pravu bilo za ono vrijeme najbolje razrađeni sustav propisa i po obuhvatnosti materije i po sadržaju i kvaliteti uređenosti i zaista se može reći da se radi o pravnoj znanosti odnosno znanosti prava. Navedena dva pojma imaju izvorno identično značenje no proizlaze iz različitih društvenih situacija, odnosno  razvili su se u dva smjera. „Dominium“ označava vrhovnu vlast nad nečim i koristi se za imenovanje stanja u kojima je npr. neka država gospodar nad određenim teritorijem i nad njima ima vrhovnu vlas koja uključuje i vlasništvo nad tim teritorijem, ali je subjekt vlasništva država ili u prošlosti neko kraljevstvo s kraljem kao vrhovnim gospodarom i zapravo vlasnikom nekog područja. „Proprietas“ je značio vlast čovjeka nad nekom stvari, vlast građanina i odnosio se na pokretne stvari i nekretnine, a ne na velike teritorije gdje žive narodi i velik broj ljudi.

Imovina kao pravni termin u našem pravnom sustavu koristi se za označavanje onoga na čemu postoje određena prava fizičkih i pravnih osoba. Ne postoji jedan propis, zakon, koji bi pravni pojam imovine regulirao sveobuhvatno tako da bi u tom propisu bili svi odgovori na pitanje što imovina jest, sve što ona obuhvaća i sva prava koja mogu na njoj postojati te svi mogući titulari tih prava. Takav propis osiguravao bi pravnu sigurnost glede tog važnog pojma. Drukčije od navedenog taj se pojam pojavljuje u mnogim propisima i u svakom ima više ili manje parcijalno značenje u odnosu na ono što taj pojam realno pokriva. Najpotpunija je definicija tog pojma u zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Korištenje tog pojma u drugim zakonima obuhvaća djelomično područje značenja pravnog termina imovina. To može stvoriti zabunu i inače kad se neki zakon želi primijeniti na konkretnu situaciju pa kod prijevoda može stvoriti i veći problem u razumijevanju budući da adresati zakona mogu u konkretnom slučaju pod tim pojmom razumijevati različito, i to i više od onoga što taj zakon po tim pojmom pokriva, a i manje od toga, kao i sve što je obuhvaćeno tim pojmom, a da dotični zakon to tako ne propisuje jer parcijalno uređuje određenu materiju. Npr. takve razlike postoje između zakona o obveznim odnosima, zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, ovršnog zakona, zakona o upravljanju stambenim zgradama itd. Isto tako i druge reperkusije koje pravo uvjetuje ne mogu se jasno sagledati bez dobrog poznavanja prava, ali i tada se često može konstatirati da postoje nedorečenosti pa i proturječja. Zato je ovo područje vrlo osjetljivo i treba ga pažljivo sagledavati.

 

 

Slijedom izloženog, kako bi se postigla što veća razumljivost teksta prijevoda, prilikom prevođenja potrebno je pozabaviti se izvornim značenjima pravnih termina u jeziku izvornika s kojega se prevodi.

Na slične probleme nailazimo i u području znanosti odnosno znanstvene i stručne terminologije.

Zašto koristiti CAT alate?

Prevoditelji danas ne mogu izbjeći specijalističke tekstove. U doba globalizacije, neprestane promjene, napredovanja i sve veće međunarodne povezanosti, tehnički, turistički, marketinški, pravni i medicinski tekstovi prevode se svakodnevno. Napredovanjem tehnike stalno se pišu novi priručnici, kao i tekstovi promotivne tematike. Tekstovi turističke prirode također su vrlo aktualni zahvaljujući sve većem broju turista na našoj obali. Razvoj turizma dovodi i do sve češće potrebe za prevođenjem medicinskih tekstova – svima su nam poznati pojmovi medicinski i dentalni turizam. Zahvaljujući sve većoj međunarodnoj povezanosti i odlasku ljudi u inozemstvo, često se prevode i ovjeravaju tekstovi pravne tematike.

Svakom prevoditelju poznato je da specijalistički tekstovi sadrže brojne termine koji se ponavljaju. Također često dolazi do ponavljanja ili korištenja sličnih konstrukcija, rečenica i stila. Tu nam od velike pomoći mogu biti CAT alati. CAT je skraćenica za engleski termin „Computer Aided Translation“, ili na hrvatskom „Prevođenje uz pomoć računala“. CAT alati uvelike olakšavaju postupak prevođenja specijalističkih tekstova. Ti alati prikazuju tekst na pregledan način – dokument se dijeli u segmente koji se sastoje od jedne ili nekoliko rečenica, a prijevod se unosi odmah do izvornog teksta. Kada smo sigurni u prijevod određenog segmenta, isti možemo potvrditi i posvetiti se preostalom tekstu. CAT alati također prikazuju postotak prevedenog i neprevedenog dijela teksta. Ipak, najkorisnija opcija koju nude je mogućnost pohrane prijevodnih jedinica (segmenata) u prijevodnu memoriju. Naše prijevodne memorije možemo bilo kada upotrijebiti te na taj način skratiti vrijeme prevođenja budući da alat sam prevodi dijelove koji se ponavljaju. CAT alat također može kao prijevodna rješenja predložiti segmente koji željenom segmentu ne odgovaraju 100 % te koje valja djelomično izmijeniti, čime se također olakšava postupak prevođenja. Osim toga, postoji mogućnost kreiranja i korištenja terminoloških bazi koje automatski predlažu prijevodna rješenja ili prevode određene termine. Što više prevodimo koristeći CAT alate, imamo više prijevodnih memorija i terminoloških bazi pa se postupak prevođenja sve više i više olakšava. CAT alati također omogućavaju zadržavanje formata izvornog dokumenta nakon što se tekst izveze.

U doba kada je prevoditeljima nemoguće izbjeći specijalističke tekstove, CAT alati i prednosti koje nude čine se gotovo neophodnima. Od prevoditelja se očekuje točnost, dosljednost, brzina i preciznost, a CAT alati nam u tome mogu uvelike pomoći. Prevođenje je profesija koja se neprestano mijenja i napreduje, a mi bismo kao prevoditelji trebali „ići u korak s vremenom“, neprestano učiti i prihvaćati nove mogućnosti koje ubrzavaju i olakšavaju proces prevođenja.

 

Prevoditelj kao demijurg

Bogatstvo jezika: je li jezik bogatiji ili siromašniji brojnošću riječi stranoga porijekla u njemu? Trebamo li se bojati izumiranja vrste „prevoditelj“?

 

Ovo je tema koja zanima, a dosta i opterećuje mnoge, od lingvista do običnih ljudi. Trebamo li u pismu i govoru više koristiti prave, „čiste“, tradicionalne odnosno ustaljene hrvatske riječi ili se opustiti i slijediti trendove obogaćivanja rječnika hrvatskoga jezika novim riječima, a koje dolaze najviše iz engleskoga jezičnog područja? Trendove koji dolaze zbog novih tehnologija, novih komunikacijskih mogućnosti, prožimanja područja poslovanja itd.? Čini se, da se tih novih, stranih riječi – tuđica, usvojenica ili posuđenica – koje su poput poveznica s drugim kulturama, teško možemo riješiti želimo li biti otvoreni prema evropskim i svjetskim kulturnim sredinama!

 

No, da ne ulazimo u temu stapanja kultura i jezika, jer su jezici previše različiti da bi relativna brojnost stranih riječi u nekom jeziku mogla predstavljati ugrozu za taj jezik ili da je moguće u stvarnosti zamisliti mogućnost nastanka jednog jedinstvenog jezika kojim bi se svi ljudi na planeti Zemlji mogli sporazumijevati bez problema (nešto poput jezika koji opisuje biblijska priča o građenju Babilonske kule!). Niti Esperanto, kao jedan umjetni svjetski jezik nastao 1887. godine s  popratnim udžbenikom (https://hr.wikipedia.org/wiki/Esperanto), unatoč kozmopolitskim intencijama koje su vjerojatno vodile njegova tvorca Lazara Ludwika Zamenhofa, i koji se koristi u ekskluzivnim prigodama, ipak nije zauzeo mjesto organskim jezicima o kojima postoje brojni napisani tekstovi i opširna bibliografija (http://www.hrvatskiplus.org/article.php?id=1828&naslov=mjesto-standardologije-u-jezikoslovnoj-kroatistici).

 

Paradoksalno je, no unatoč sve većim trendovima prožimanja jezika i kultura, novih i brojnih komunikacijskih mogućnosti, prevoditelji su danas, možda više nego ikada struka bez koje je teško zamisliti suvremeno funkcioniranje u području posla ili građenja karijere! A da ne govorimo tek o putovanjima koja su kako mladima općenito, tako i sve širim društvenim slojevima, postala pristupačnija nego ikada prije! Dakako, prije svega, traži se učenje i poznavanje stranih jezika kako bi prevođenje (ono naše koje sami činimo kroz govor) zbog komunikacije bilo nešto potpuno prirodno stopljeno s nama kad smo u novoj jezičnoj sredini. A prevoditelji odnosno sudski tumači, naravno, zatrpani su prijevodima pravne i osobne dokumentacije bez koje je teško zamisliti bilo kakav ozbiljniji pokušaj odlaska u stranu državu u kojoj se govori jezikom različitim od našega.

 

Vratimo se na trenutak ponovno temi stranih riječi u našem jeziku. Trebamo li ih, kao obični govornici hrvatskoga jezika upotrebljavati u svom govoru i pismu i u kakvim situacijama? Ne ulazimo ovdje dublje, u pitanja jezične politike i standardizacije jezika i kada neka riječ iz stranog jezika ulazi u fond hrvatskog standardnog književnog jezika. Nije na nama da o tome mislimo! Međutim, što nam je s našim prevoditeljima? Tom čudesnom vrstom između običnih smrtnika (nas, običnih korisnika hrvatskog jezika sa svim njegovim različitim stilskim upotrebama, ovisnima o kulturnoj i društvenom kontekstu te njih, bogova jezika, lingvista koji normiraju, ukalupljuju jezik u gramatike, pravopise, rječnike)?

Trebaju li uopće i u kojoj mjeri prevoditelji imaju slobodu raspolagati fondom stranih riječi kod prevođenja s izvornog (stranog) na jezik prevođenja (hrvatski)? Ovo je više nego li sve vrelija tema jer je teško jednostavno izbjeći stanovitu dozu paradoksalnosti kod prevođenja! Kad je riječ o prevođenju tekstova na hrvatski jezik, naime, s jedne strane prevoditelj se susreće s općim procesom mijenjanja jezika odnosno njegova obogaćivanja stranim riječima zbog neizbježnosti sve intenzivnijih kulturnih dodira (ono se odvije mimo njih i mimo lingvista!), a ujedno zahtjeva da svaki tekst, osobito ovjerene tekstove službene dokumentacije mora prevoditi, ne samo u pukom duhu jezika već i u savršenom skladu sa svim pravilima standardnog hrvatskog jezika na svim njegovim razinama! Situacija je, naravno, znatno složenija kod prevođenja literarnih ili marketinških tekstova! Taj paradoks, koji zasigurno svaki prevoditelj osjeća pri susretu sa svakim tekstom koji sa stranog jezika treba prevesti na hrvatski, možda ipak možemo nazvati i čarolijom prevođenja. Prevoditelje, naime, uz sve ostale značajke njihove struke (erudicija, poznavanje kultura, stručnih područja itd.) rese i umjetnička obilježja!

Otvorenje tvrtke

Quot linguas calles, tot homines vales!

Agencija Orbita – Prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn započela je s radom na jezičnim uslugama u siječnju 2017. godine, a osnovala ju je Diana Jenul, sudski tumač za slovenski i srpski jezik, profesionalna prevoditeljica s bogatim iskustvom i sviješću o složenostima prevođenja. Diana je dugi niz godina, radom za razne prevoditeljske agencije upoznala specifičnosti prevođenja u raznim područjima i strukama, pri čemu su najveći izazovi upravo prijevodi stručnih, tehničkih dokumentacija čija se dinamika očituje u zahtjevima prema istraživanju određene struke, kao i konzultacijama s autorima tekstova. Također, prevodila je i razne neovjerene, tekstove unutar književnoumjetničkih područja (knjiga Fabrijeva priča), tekstove unutar reklamnog diskursa, brošure i prezentacijske materijale raznih industrijskih brendova. Široki dijapazon područja i svijest o prilagodbi jednog jezičnog koda drugom neke su od čari prevođenja: dubokim upoznavanjem jezika, upoznajemo i druge kulture. Quot linguas calles, tot homines vales!

Stečeno iskustvo nadahnulo ju je da se okuša u pokretanju tvrtke, s okupljanjem tima stručnjaka s velikim iskustvima u prevođenju, lektoriranju, kompletnoj redakturi teksta (lektura, korektura i priprema tekstova za prijelom i tisak), i to proširivanjem jezičnih usluga na sve svjetske jezike. Tako se u agenciji Orbita – Prevoditeljstvo, pisanje i tekstni dizajn okupio tim specijaliziranih stručnjaka za tekstove (EU projekata, natječajne dokumentacije, tekstova u specifičnim područjima, od prava do medicine, informatičkih i komunikacijsko-informacijskih područja) odnosno prijevode koji odražavaju svijest i poznavanje  jezičnih i kulturnih razlika između jezika, a koji se u odabiru terminologije uvijek konzultiraju sa strankom.

No, osim standardnih prevoditeljskih usluga agencija Orbita nudi i usluge s kojima izlazi iz striktnih okvira prevoditeljstva, a to su pisanje odnosno tekstni dizajn. Ovom komercijalno neuobičajenom sintagmom podrazumijevaju se asistiranja u pisanju svih vrsta profesionalnih tekstova, od projektno-natječajne dokumentacije, životopisa i prijava za zaposlenja i stipendije, do raznih drugih, specifičnih tekstova unutar raznih područja i struka.

Među prvima većim projektima agencije Orbita su, spomenimo samo neke, prijevod natječajne dokumentacije za tvrtku Trea trade d.o.o. iz Viškova koja se probila na strano tržište i pravne dokumentacije za Rezidenciju Skiper d.o.o. iz Savudrije.

Takvi projekti vjetar su u leđa našem timu, naš slogan: Riječima povezujemo svijet! A to znači, komunikacijom, proširujemo i vlastita znanja, obogaćujemo i vlastiti svijet.